INSTRUKCIJE IZ KEMIJE - PERIODNI SUSTAV ELEMENATA


INSTRUKCIJE IZ KEMIJE - PERIODNI SUSTAV ELEMENATA


 

Otkriće većeg broja kemijskih elemenata dovelo je do pokušaja uređivanja tablica elemenata krajem 18. i početkom 19. st. Antoine Laurent Lavoisier krajem 18. st. sastavio je tablicu u kojoj je bilo 30 elemenata, koji su bili podijeljeni na metalne i nemetalne tvari. U prvoj polovici 19. st. počelo se elemente razvrstavati prema atomskim masama. Prvu takvu klasifikaciju napravio je J.W. Döbereiner – zapazio je pravilnost u razlikama relativnih atomskih masa nekih kemijski srodnih elemenata i podijelio ih u trijade. J. A. R. Newlands – poredao elemente prema rastućim atomskim masama u sedam vodoravnih nizova i primijetio da se kemijska svojstva ponavljaju kod svakog osmog elementa. (Newlandsov zakon oktava).
D. I. Mendeljev – otkriće periodnog zakona 1869. godine objavljuje svoj rad pod naslovom “Ovisnost između svojstava relativne atomske mase i elemenata“, a govorio je da ako se elementi svrstaju po atomskoj masi daju jedan redoslijed u periodama. Predvidio je da će mnogi elementi još biti otkriveni.


 
Medeljejev periodni sustav


Suvremeni periodni sustav elemenata


Suvremeni periodni sustav održava građu atoma i elektronsku konfiguraciju. Sastoji se od 7 perioda (vodoravni redovi) i 18 skupina (okomiti stupci).

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale, nemetale i polumetale.

Sedam perioda odgovara sedam energetskih razina u elektronskom omotaču.

Svi atomi elemenata iste periode imaju isti broj energetskih nivoa ili ljusaka.

Atomi svih elemenata iste skupine imaju jednaku elektronsku konfiguraciju valentne ljuske. Svojstva elemenata u skupini su slična.
Elementi se u periodnom sustavu mogu s obzirom na elektrone u valentnoj ljusci podijeliti u četiri skupine.




U atomima elemenata 1. i 2. skupine popunjava se vanjska s – podljuska, tako da te elemente možemo nazvati „s“ elementima ili elementima s – bloka.

Atomi elemenata tih skupina lako otpuštaju s – elektrone i postaju jedno ili dvovalentni.

U atomima elemenata od 13. do 18. skupine (6 skupina) elektroni popunjavaju p – podljusku. Ti atomi pripadaju p – bloku.

Elemente s – i p – bloka nazivamo ELEMENTIMA GLAVNIH SKUPINA.

Atomi elemenata sporednih skupina (d – blok) popunjavaju elektronski omotač d – elektronima pretposljednje ljuske nakon što je viši energetski nivo popunjen s – elektronima. To su PRIJELAZNI ELEMENTI.

U f – bloku nalaze se skupine elemenata LANTANOIDA i AKTINOIDA kod kojih se popunjavanje elektronskog omotača završava f – elektronima.

Općenito se može reći da se svi elementi u kojima se elektronski omotač popunjava s-, d-, i f – elektronima ubrajaju u METALE. Na desnoj strani periodnog sustava jesu NEMETALI. Granicu prema metalima čine METALOIDI: bor, silicij, germanij, arsen, antimon, telur, polonij.


Neke skupine imaju i posebne nazive:
  • ALKALIJSKI METALI – elementi 1. skupine, a ime su dobili po tome što s vodom čine jake lužine (alkalije)
  • ZEMNOALKALIJSKI METALI – elementi 2. skupine. Također čine jake lužine. ime su dobili po tome što su njihovi spojevi česti sastojci Zemljine kore.
  • Elementi 13., 14. i 15. skupine dobili su ime po prvom elementu u skupini i nazivaju se BOROVA, UGLJIKOVA i DUŠIKOVA skupina elemenata.
  • HALKOGENI ELEMENTI su elementi 16. skupine. Naziv su dobili zbog toga što ulaze u sastav ruda.
  • HALOGENI ELEMENTI su elementi 17. skupine. Zajedničko ime su dobili po tome što s metalima tvore soli.
  • PLEMENITI PLINOVI – su elementi 18. skupine. Svi su u plinovitom agregatnom stanju. Pri uobičajenim uvjetima se ne spajaju niti s jednim elementom.

Sljedeća slika prikazuje današnji periodni sustav elemenata. Za svaki je element naveden atomski broj i kemijski simbol. Elementi u istom stupcu (kemijskoj skupini ili kemijskom nizu) kemijski su slični.

Skupina →123456789101112131415161718
↓ Perioda
11H
2He
23Li4Be
5B6C7N8O9F10Ne
311Na12Mg
13Al14Si15P16S17Cl18Ar
419K20Ca21Sc22Ti23V24Cr25Mn26Fe27Co28Ni29Cu30Zn31Ga32Ge33As34Se35Br36Kr
537Rb38Sr39Y40Zr41Nb42Mo43Tc44Ru45Rh46Pd47Ag48Cd49In50Sn51Sb52Te53I54Xe
655Cs56Ba*72Hf73Ta74W75Re76Os77Ir78Pt79Au80Hg81Tl82Pb83Bi84Po85At86Rn
787Fr88Ra**104Rf105Db106Sg107Bh108Hs109Mt110Ds111Rg112Cn113Uut114Uuq115Uup116Uuh117Uus118Uuo

* Lantanoidi57La58Ce59Pr60Nd61Pm62Sm63Eu64Gd65Tb66Dy67Ho68Er69Tm70Yb71Lu
** Aktinoidi89Ac90Th91Pa92U93Np94Pu95Am96Cm97Bk98Cf99Es100Fm101Md102No103Lr
Kemijska skupina elemenata
Alkalijski metali2Zemnoalkalijski metali2Lantanoidi1,2Aktinoidi1,2Prijelazni metali2
Slabi metali2PolumetaliNemetaliHalogeni elementi3Plemeniti plinovi3


1Aktinoidi i lantanoidi zajedno nose naziv "Rijetki zemni metali".

2Alkalijski metali, zemnoalkalijski metali, prijelazni metali, aktinoidi, lantanoidi, i slabi metali zajedno nose naziv "Kovine" (metali).

3Halogeni elementi i plemeniti plinovi su nemetali.

Stanje pri normalnom tlaku i sobnoj temperaturi
  • elementi sa atomskim brojem crvene boje su plinovi
  • elementi sa atomskim brojem plave boje su tekućine
  • elementi sa atomskim brojem crne boje su krutine
Prirodna svojstva
  • oni sa čvrstim okvirom imaju stabilne izotope starije od Zemlje (Primordijski elementi).
  • oni sa iscrtkanim okvriom nastaju prirodno iz drugih elemenata, i nemaji izotope koji se mogu usporediti sa starosti Zemlje (neki se mogu pronaći u radioakivnim valovima).
  • oni sa istočkanim okvirom su sintetski elementi.
  • oni bez okvira nisu otkriveni.

Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije