Šalabahter - kemija - ugljikovodici - alkani

Ugljikovodici

• ciklički (prstenasti)
  • zasićeni = cikloalkani (cikloparafini)
  • nezasićeni = cikloalkeni (cikloolefini)
• aciklički (alifatski, lančasti)
  • zasićeni = alkani (parafini)
  • nezasićeni = alkeni (olefini) i alikini (acetileni)
• areni

Alkani

-          homologni niz – spojevi sličnih kemijskih svojstava koji se međusobno razlikuju za metilensku skupinu CH2

• opća formula homolognog niza kod alkana à C_nH_2n+2

-          povezani sigma vezom – vrlo jakom kovalentnom vezom koja nastaje preklapanjem s orbitala

• duljina sigma veze = 154pm
• nastaje hibridizacijom sp3 (jedne s i 3 p orbitale)

-          oblik – svi alkani su tetraedar sa kutom od 109,5°
-          formula (6 načina) – emp., mol., struk. (-C-H2), sažeta strukturna (-CH2-) ili vezne crtice (/\) + Newmanove projekcijske formule
-          konformacije – različiti oblici molekula koji su posljedica rotacije oko sigma veze

• zasjenjena struktura – atom vodika je zasjenjen jedan drugima – NESTABILNA
• zvjezdasta struktura – NAJSTABILNIJA pa se zato zove konformer

Izomeri

-          spojevi iste molekulske ali različite strukturne formule

• metan, etan, propan – svaki po jedan izomer
• butan – dva, pentan – tri, heksan – pet, heptan – devet

-          Izomeri butana

• ravni lanac – NORMALNI ili n-BUTAN è CH3-CH2-CH2-CH3       __________
• razgranati – IZOBUTAN ili i-BUTAN è CH3-CH(dolje-CH3)-CH3  __________

-          Izomeri pentana

• nPentan è CH3-CH2-CH2-CH2-CH3 __________________________
• iPentan è ______________________________________________
• neopentan è____________________________________________

-          točka tališta je uvijek veća kod izomera u RAVNOM LANCU

Alkili

-          kao alkan ali sa vodikom manje = CnH2n-1
-          oznaka npr. metila i etila è CH3-, CH3-CH2-
-          izomeri propila

• CH3-CH2-CH2- è 1-propil (jer je na primarnom)
• CH3-CH_|-CH3 è 2-propil ili sec-propil ili i-propil (jer je na sekundarnom)

-          izomeri butila

• CH3-CH2-CH2-CH2- è 1-butil
• CH3-CH2-CH_|-CH3 è 2(sec)-butil
• CH3-C_|^|-CH3 è 3(terc)-butil
• CH3-CH_-CH3-CH2- è i-butil

Nomenklatura

-          najduži lanac, od desna, nabrajaj (4-klor-3,4-dimetilheptan)

Fizikalna svojstva

-          C1-4 = plinovi
-          C5-16 = tekućine
-          C17-20 = čvrsto
-          nepolarni jer su simetrični
-          ne otapaju se u vodi, ali se otapaju u organskim otapalima
-          talište, vrelište i gustoća rastu sa porastom C atoma

Kemijska svojstva

-          reaktivni su i teško stupaju u kemijsku reakciju
-          nemaju funkcionalnu skupinu, funkcionalne skupine su jedino vodikovi atomi
-          SUPSTITUCIJA

• CH4 + CL2 à CH3Cl + HCl (klormetan)
• može nastati još i  CH2Cl2 (diklormetan ili metilenklorid) CHCl3 (kloroform ili triklormetan) i CCl4 (tetraklormetan)

Mehanizam Slobodnih Radikala

 na primjeru kloriranja CH4
-          1. inicijacija – homolitičko cijepanje  CL2, nastaju slobodni radikali
CL:CL à CL· + Cl·
-          2. lančana reakcija
CH4 + Cl· à CH3· + HCl
CH3·+Cl2 à CH3Cl + Cl·
-          3. determinacija
Cl·+Cl· à Cl2
CH3·+Cl· à CH3Cl
CH3·+CH3·à CH3-CH3
-          homoliza – homolitičko cijepanje – proces u kojem se cijepa kov veza i svaki atom dobiva 1e-
-          pritom nastaju slobodni radikali, nestabilne i reaktivne čestice
-          suprotno je heterolitičko cijepanje gdje nastaju ioni

Gorenje

-          potpuno – nastaju CO2 i H2O
-          nepotpuno – nastaju CO i H2O

Piroliza

-          termička disocijacija bez kisika, nastaju uvijek C i H2
-          CH4 à C + 2H2

Krekiranje

-          nastaju ugljikovodici nižeg Mr
-          C16H34 à C8H18 + C8H16

Dobivanje alkana

-          frakcionom destilacijom nafte – razdvajanje na temelju različitog Tv

Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://instrukcije-poduke.wixsite.com/instrukcije-hr

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije

Šalabahter - fizika - elektricitet

Elektricitet

Naboj

(Elementarni) naboj

-        sastoji se od čestica s nabojem (Q)
-        naboj se sastoji od elementarnih naboja (e)   e = 1,6 x 10^-19 c
-        elementarni naboj  je nedjeljiv jer ga sadrže proton (p+) i elektron (e-) koji su također nedjeljivi
-        sv. pismo:

• proton       +1c   m=1,67 x 10^-27 kg
• elektron    -1c    m=9,11 x 10^-31 kg
• neutron     0c     m= 1,66 x 10^-27 kg

Kvantizacija naboja

-        svojstvo naboja da se sastoji od cijelog broja elementarnih naboja
-        cijeli broj = kvantizirana veličina – veličina koja prima samo strogo određene iznose
-        cijeli broj mora biti jer je elementarni naboj (kao i proton/elektron koji ga nose) nedjeljiv

Kulonova sila

-        sila između dvije nabijene čestice
-        može biti privlačna (naboji razl. predznaka) ili odbojna (istog predznaka)
-         
-        epsilon r – relativna permitivnost materijala, mjeri se u odnosu na druge tvari, a u zraku i vakuumu iznosi = 1

Električno polje i potencijal

Električno polje

-        u nekoj točki oko nabijene čestice zamislio +1c
-        jakost električnog polja je sila (Kulonova) kojom djelujemo na taj zamišljeni +1c
-        što smo bliži, polje je veće
-        pozitivan naboj je izvor el. polja jer je sila između njega i +1c odbojna, a negativan naboj je ponor el. polja jer je F privlačna
-        polje je radijalno – zato što dva naboja jedan na drugog djeluju silom po spojnici
-        ukratko – jakost električnog polja je sila po jedinici naboja
-        jakost električnog polja za točkast naboj je
-        silnice – zamišljene linije koje opisuju električno polje (imaju oblik bubrega)

• izviru u pozitivnom naboju, poniru u negativni naboj
• polje prikazujemo vektorom koji je tangencijalan na silnice

-        nasumično raspoređen veliki broj vektora uvijek daje nulu – ne znam gdje ovo spada, ali piše mi ovako

Električni Potencijal

-        fizikalna veličina kojom objašnjavamo energiju koju +1c ima na nekom položaju
-        ta energija je potencijalna, tj. to je energija položaja u prostoru oko nabijene čestice
-        ukratko – potencijal je potencijalna energija (tj. rad) po jedinici naboja
-        razlika između el. polja i potencijala – el. poljem opisujemo silu, a potencijalom energiju
-        što znači da je potencijal 5 Volti – znači da je potrebno 5 džula da bi se 1 kulon doveo u taj određeni položaj
-           volt – J/c – džula po kulonu

Napon

-        razlika potencijala između dvije točke, tj. rad po jedinici naboja
-       

Potencijal i električno polje

-          - jakost električnog polja je razlika potencijala po jedinici dužine [V/m]

Kondenzatori

-        dvije paralelne nabijene ploče, od kojih je jedna nabijena pozitivno, a druga negativno

Električno polje na kondenzatoru

-        od poz. prema neg. naboju ide homogeno električno polje – to je polje jednakog smjera i iznosa, ostvarivo u kondenzatoru
-        homogeno električno polje
-        epsilon 0 = apsolutna permitivnost vakuuma = 8,854  x 10^-12  c²/Nm²

Napon na kondenzatoru

-       

Kapacitet kondenzatora

-          - fara je kulon po voltu

Energija uložena u nabijanje kondenzatora

-        energija ili rad uložen u nabijanje kondenzatora je jednaka površini pravokutnog trokuta u U/Q grafu
-       

Spajanje kondenzatora

-        serijski – kad su kondenzatori spojeni u istoj grani tj. liniji (à linijski spoj) -  može se zamijeniti s 1 kondenzatorom

• kapacitet à 1/c₁+1/c₂=1/c_{ser. spoja}                      napon à U₁ + U₂=U_ser.spoja                           naboj à Q₁=Q₂=Q_ser.spoja
• kod serijskog povezivanja kapacitet se smanjuje (C_s<C₁,C₂) -  treba manje naboja da postignemo razliku od 1 V

-        paralelno – kad su kondenzatori spojeni na iste referentne točke, tj. potencijale -  može se zamijeniti s 1 kondenzatorom

• kapacitet à C₁+C₂=C_par.spoja                                       napon à U₁=U₂=U_par.spoja                            naboj à Q₁+Q₂=Q_par.spoja
• kod paralelnog povezivanja kapacitet se povećava (C_p>C₁,C₂) -  treba više naboja da postignemo razliku od 1 V

  

Električna struja

-        struja – usmjereno gibanje naboja
-        jakost struje - naboj koji je u Δt prošao površinom s, tj. količina naboja po jedinici vremena -

• općenito je I=ΔQ/Δt, a u metalima je I=sven

-        ako prođe 100 protona i 100 elektrona, naboj je 0
-        u metalu su protoni vezani, a elektroni mogu prolaziti
-        svaki atom može dati onoliko elektrona koliko ih ima u zadnjoj ljusci
-        L = 6,022 x 10²³ – broj slobodnih elektrona u 1 molu
-        elektroni se ne gibaju uvijek usmjereno, nego kaotično
-        moramo ih prisiliti na usmjereno gibanje – promjenom Ep (pot. en.) à dodavanjem napona - jedan kraj vežemo na veći potencijal, drugi na niži potencijal – dobijemo napon
-        u metalu –

• I = jakost struje
• s = površina kojom prolaze elektroni
• v crtano = prosječna brzina naboja (tj. elektrona ako smo u metalu)
• e = elementarni naboj
• n= broj elektrona po jedinici volumena ( )

-        struja u metalima teče zbog napona, tj. razlike u potencijalima

Ohmov zakon

-        uzrok otpora – privlačne i odbojne sile među nab. česticama u kristalu metala dok se elektron pokušava usmjereno gibati
-        zbog toga je za održavanje usmjerenog gibanja potrebno potrošiti energiju

• tu energiju koju trošimo osigurava nam razlika potencijala tj napon
• energija tj. rad koji trošimo na usmjeravanje pretvara se u toplinsku energiju (otpornici su zapravo grijači)
•  è rad izvršen za proticanje struje kroz vodiče u vrijeme t
•  è snaga potrebna za održavanje protoka struje

-         - Ohmov zakon         R = otpor – jedinica je om Ω

Elektromotorni napon

-        strujni izvor – strujni element u kojem se razdvajanjem naboja svaka ne-električna energija pretvara u električnu
-        da bi razdvojili te naboje na izvoru trebamo uložiti energiju!
-         - rad/energija uložena od bilokoje ne-električne sile za razdvajanje 1 kulona naboja è elektromotorni napon
-        Kirchoffov zakon za petlju – algebarska suma svih razlika potencijala (napona) u zatv. krugu je nula -

• taj zakon je posljedica zakona o sačuvanju energije

-        Kirchoffov zakon za čvor – algebarska suma svih jakosti struja u čvoru je nula -

• taj zakon je posljedica zakona o sačuvanju naboja

Spajanje otpornika

Serijski spoj

-        Rs=R1+R2 è serijskim spajanjem otpornika otpor se povećava

Paralelni spoj

-        1/Rp=1/R1+1/R2  è paralelnim spajanjem otpornika otpor se smanjuje

Izvor: http://roko-rumora.net/

Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://instrukcije-poduke.wixsite.com/instrukcije-hr

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije

Šalabahter - fizika - geometrijska optika

Geometrijska optika

Osnovni zakoni geometrijske optike

Zakon o pravocrtnom širenju svjetlost

-          Ako imamo homogeno prozirno sredstvo, svjetlost se širi pravocrtno

• odstupanje od tog zakona – difrakcija ili ogib

Zakon o neovisnosti svjetlosnih snopova

-          Ako jedan snop zraka svjetlosti prolazi kroz drugi, jedan na drugog ne utječu

• odstupanje od tog zakona – interferencija (dokazuje valnu prirodu svjetlosti)

Zakon odbijanja ili refleksije

-          Kut upada α, između upadne zrake i okomice na zrcalo u T upada, se reflektira u jednakom iznosu kao kut refleksije β

Zakon o lomu svjetlosti ili refrakciji

-           Svjetlost se lomi na granici dvaju prozirnih sredstava na dva načina

• prema okomici – ako ide iz rjeđeg u gušće sredstvo i onda je α>β   ç iz zraka u vodu
  • kada svjetlost tako putuje, smanjuje joj se brzina, pa traži kraći put
• od okomice – ako ide iz gušćeg u rjeđe sredstvo i onda je  β>α ç iz stakla u vodu
  • kad tako svjetlost putuje, povećava joj se brzina pa ima duži put

-          omjer sinusa kuta upada i sinusa kuta loma je za dva sredstva uvijek isti i zovemo ga indeks loma
-          posebni slučaj imamo kada je prvo sredstvo vakuum ili zrak – tada koristimo apsolutni indeks loma

• vrijedi  gdje je c brzina svjetlosti i iznosi 300 000km/s (u vakuumu i zraku)
• uvijek je veći od jedan jer je c veći i uvijek je veći što je sredstvo gušće, a brzina manja

-          indeks loma u drugim kombinacijama sredstava zovemo RELATIVNI INDEKS LOMA

• pravilo – što je veći kut, to je veća brzina i valna duljina, ali je manji indeks loma

Ravno zrcalo

-          zrcalo skreće zrake svjetlosti
-          kakva slika nastaje u ravnom zrcalu

• uspravna
• virtualna
• izmijenjene strane prema predmetu
• jednako velika
• jednako udaljena od zrcala kao predmet

Sferno zrcalo

Konkavno (

-          karakteristične zrake

• jedna zraka upada paralelno s optičkom osi i reflektira se kroz fokus
• jedna zraka upada kroz fokus i reflektira se paralelno s optičkom osi
• jedna zraka upada skroz centar i reflektira se sama u sebi

-          karakteristične točke

• C – središte zrcala; T – tjeme zrcala
• F – fokus ili žarište; f – fokalna/žarišna duljina
• r – radijus zrcala; OO – optička os
• a (ili x) – udaljenost od predmeta do tjemena;   b (ili x') – udaljenost od slike do tjemena
• y – veličina predmeta;   y'  - veličina slike

-          kakva je slika u odnosu na predmet

PREDMET	SLIKA PREDMETA
a > 2f	realna, obrnuta, manja od predmeta
a = 2f	realna, obrnuta, jednako velika kao predmet
a <2f ali > f	realna, obrnuta, malo veća od predmeta
a <f ali >0	virtualna, uspravna, puno veća od predmeta

-          pravila o predznacima i druge cake

• „na zastoru“ znači da je slika realna
• f > 0 – fokalna duljina je uvijek pozitivna
• a > 0 – a uvijek mora biti pozitivan, tj. predmet uvijek mora biti ispred zrcala
• y > 0 – y (predmet) uvijek mora biti pozitivan
• predznak slike (y')
  • y' > 0 znači da je slika uspravna
  • y' < 0 znači da je slika obrnuta
  • predznak udaljenosti slike od zrcala
    • b > 0 znači da je slika realna
    • b < 0 znači da je slika virtualna

Konveksno )

-          kakva je slika u odnosu na predmet

• virtualna (b<0)
• uspravna (y'>0)
• umanjena (y'<y)

-          također, fokalna duljina je uvijek negativna

Linearno povećanje i jednadžba konjugacije

Linearno povećanje

-          linearno povećanje je omjer veličine slike i predmeta è
-          ako uzmemo neko sferno zrcalo i na njemu označimo karakteristične trokute za sliku i predmet, vidjet ćemo da su slični i da se neke stvari mogu zaključiti
-          trokuti

• trokut od predmeta čine = predmet, upadna zraka kroz tjeme i optička os
• trokut od slike čine = slika, reflektirana zraka kroz tjeme i dio optičke osi

-          sličnost trokuta nalaže:  i iz toga možemo izvući

Jednadžba konjugacije

-          slične trokute možemo nacrtati i na drugačiji način i tada po pravilu za sličnost vrijedi  tj.
-          ako zbrojimo oba dobivena omjera linearnog povećanja, dobit ćemo jednadžbu konjugacije

•  iz čega možemo izvući jednadžbu konjugacije

Totalna refleksija

-          totalna refleksija se pojavljuje kada idemo iz gušćeg u rjeđe sredstvo, tj. kada je kut upada veći od graničnog kuta
-          granični kut – kut upada za kojeg je kut loma = 90°
-          zakon loma u slučaju graničnog kuta glasi  
-          reflektirana zraka će imati jednaki kut loma kao i upadna zraka
-          kada idemo iz nekog sredstva u zrak će formula glasiti ovako: 

Leće

Konvergentne

-          zovemo ih konvergentne, konveksne, sabirače ili pozitivne

• sabirače jer sabiru zrake svjetlosti u jednu točku
• pozitivne jer im je fokalna duljina uvijek pozitivna

-          postoje

• bikonveksne
• plankonveksne
• konkavkonveksne

-          simbol za konveksnu leću je ↕ jer je leća deblja u sredini
-          karakteristične zrake

• jedna ide paralelno sa optičkom osi i lomi se u F2 (UVIJEK U F2!)
• jedna ide kroz F1 i lomi se paralelno s optičkom osi
• jedna ide kroz centar (LEĆE) i samo prolazi

-          pravila o slici i predmetu za KONVEKSNU leću su ista kao i za KONKAVNO zrcalo

PREDMET	SLIKA PREDMETA
a > 2f	realna, obrnuta, manja od predmeta
a = 2f	realna, obrnuta, jednako velika kao predmet
a <2f ali > f	realna, obrnuta, malo veća od predmeta
a <f ali >0	virtualna, uspravna, puno veća od predmeta

Divergentne

-          zovemo ih divergentne, konkavne, rastresače ili negativne

• rastresače jer raspršuju zrake svjetlosti
• negativne jer ime je fokalna duljina uvijek negativna

-          postoje

• bikonkavne
• plankonkavne
• konvekskonkavne

-          simbol za konkavnu leću je obrnut od onog za konveksnu jer je ova leća deblja na krajevima
-          pravilo o slici i predmetu za KONKAVNU leću je isto kao i za KONVEKSNO zrcalo

• slika je uvijek virtualna,  uspravna i umanjena

Izvor: http://roko-rumora.net/

Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://instrukcije-poduke.wixsite.com/instrukcije-hr

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije

Šalabahter - biologija - metabolizam, tekućine, kretanje, endokrini, spolni sustav

Metabolički sustav

-        metaboličke reakcije

• anabolične reakcije – reakcije u kojima se iz hrane sintetiziraju molekule koje grade naše tijelo
• katabolične reakcije – reakcije u kojima se dio energije koji dobijemo hranom rabi za dobivanje energije za rad organizma

-          hranidbene tvari

• ugljikohidrati à monosaharidi
• bjelančevine à aminokiseline
• masti à masne kiseline i glicerol
• minerali, vitamini i voda à ioni

-          iz ugljikohidrata, bjelančevina i masti se oslobađa ATP

• kalorimetar – mjeri kalorijsku vrijednost hrane u kilodžulima

-          metabolizmi

• bazalni metabolizam – energija za održavanje životnih funkcija (u njemu važnu ulogu igra hormon štitnjače)
• radni metabolizam

-          vitamini i minerali

• nedostatak Fe – slabokrvnost
• nedostatka I – gušavost
• nedostatak Ca – rahitis
• manjak vitamina – hipovitaminoza
• nedostatak vitamina – avitaminoza
• nedostatak A vitamina – noćna sljepoća i promjene na koži
• nedostatak B vitamina – metabolične bolesti
• nedostatak C vitamina – skorbut
• nedostatak D vitamina – rahitis
• nedostatak E vitamina – sterilnost

Regulacija šećera u krvi

-          šećer dolazi do stanica krvlju uz prisutnost kisika
-          ŠUK/GUK – šećer/glukoza u krvi
-          inzulin je hormon gušterače koji transportira glukozu u stanice
-          hiperglikemija – porast glukoze u krvi jer ju inzulin ne šalje u stanice

• normalan GUK – 5,5 mmol/L
• kada ima previše glukoze, ona se polimerizira u glikogen
• glikogen – „jetreni šećer“ jer se najveća količina njega pohranjena u jetri

   pričuva šećera u tijelu, kad smo u hipoglikemiji iz njega se ponovno sintetizira glukoza
   njegovu razgradnju stimulira hormon gušterače glukagon
   uz glukagon, i adrenalin (hormon nadbubrežne žlijezde) isto stimulira razgradnju glikogena
-          razgradnja hranjivih tvari odvija se na unutarnjoj membrani mitohondrija

Metabolizam ugljikohidrata

-          glukoza à 2 molekule pirogrožđane kiseline

• GLIKOLIZA, nastaju 2 ATP-a

-          2 pirogrožđane kiseline à 2 acetil koenzima A

• pomoću koenzima A (CoA)

-          2 acetil koenzima A à limunska kiselina

• KREBSOV CIKLUS, potrebna i oksal-octena kiselina, koja se kasnije ponovno sintetizira, nastaju 2 ATP-a

-          u Krebsovom ciklusu dio se dobivene energije prenosi u toplinu, a dio se koristi za sintezu ATP-a
-          u nekim reakcija KC se oslobađa i vodik – oksidativna fosforilacija à oksidacijom vodika nastaju 3ATP-a i metabolična voda
-          svaka molekula glukoze à daje 38 ATP-a (2 glikoliza, 2 krebsov ciklus, 34 oksidativna fosforilacija)

Metabolizam masti

-          glicerol ulazi u glikolitički put
-          masne kiseline se razgrađuju beta-oksidacijom u acetil koenzim A koji zajedno s oksal-octenom kiselinom iz Krebsovog stvara limunsku

Metabolizam bjelančevina

-          aminokiseline se deaminiraju i oslobađaju aminoskupine

• deaminirane kiseline se uključuju u Krebsov ciklus kao razne organske kiseline

   pirogrožđana kiseilina, acetil koenzim A i alfa-keto-glutarna kiselina

• deaminacijom se miče amonijak (NH3) koji u jetri postaje ureja ili karbamid

   uremija – stanje u kojem se ne oslobađa dovoljno ureje kroz bubrege (dopuštena konc je od 2,5 do 7,5 mmol/L)

Termoregulacija

-          40% ukupne energije iz hrane postane toplina
-          homeotermni organizam – možemo održavati našu temperaturu stalnom
-          hipotalamus – regulira toplinu – ima dva središta

• središte za produkciju topline à vazokonstrikcija, tiroksin stimulira katabolične rekaicje
• središte za redukciju topline à vazodilatacija, znojenje

Regulacija sastava tjelesnih tekućina

-          žlijezde znojnice, bubrezi i žuč – izlučuju štetne tvari
-          homeostaza – stalna koncentracija otopljenih tvari
-          acidoza – stanje kada karbonatna kiselina (tj. vodikovi ioni) snižavaju pH sa 7,4 na 7,2, nastaje zbog smanjenog disanja
-          alkaloza – stanje kada se oslobađa veća količina CO2 od kojeg dio potječe iz karbonatne kiselina, nastaje zbog predubokog disanja
-          puferi – mogu biti bikarbonatni, fosfatni, proteinski itd. – opiru se promjenama pH

Koža

-          površina od 1,5 do 2 m²
-          debljina od 1 do 4 milimetra, a težina oko 3 kg
-          zadaća

• zaštita organizma
• sprečavanje gubitka vode pomoću vodonepropusnog sloja Keratina
• osjetila

-          regulira toplinu tijela – na suncu potiče sintezu vitamina D
-          građa

• površinski sloj – epiderma ili pousmina

   sastavljena od višeslojnog epitela
   može se regenerirati
   sastoji se od 5 slojeva stanica (bazalni, suprabazalni, zupčasti, zrnati i rožnati)

• između epiderme i dermisa – bazalna membrana
• unutrašnji sloj – dermis ili usmina

   sastavljena od vezivnog tkiva
   rastu dlake, mreža kapilara, ogranci osjetilnih živaca
   snopovi glatkih mišića i žlijezde (lojne i znojne)
-          pigment kože – dobiva ga iz melanocita u kojem se on sintetizira iz tirozina i fenol-oksidaze

• melanin – crni pigment
• feomelanin – crveno-smeđi ili žuti pigment
• melanosomi – mali paketići pigmenta koji štite kožu od UV-zraka à melanom!

-          žlijezde znojnice

• u tijelu ih je od 2 do 3 milijuna i površine su 1000 kvadratnih metara
• najviše – čelo, nos, pazuh, tabani, dlanovi
• znoj – kemijski sličan mokraći – 95-98% vode, NaCl, mokraćevina, amonijak
• dnevnoj 1 litra znoja

Mokraćni sustav

-          građa

• bubrezi
• mokraćovod (ureter) – vodi iz bubrega u mjehur - ima nabor na granici s mjehurom koji se začepi kad je mjehur pun
• mokraćni mjehur – ima sfinkter koji kontrolira izlazak mokraće (može se voljno kontrolirati od prve godine na dalje)
• mokraćna cijev (uretra)

Bubrezi

-          na dan protječe 1700 l krvi kroz bubrege (180 litara ide na pročišćivanje)
-          3 zadaće bubrega

• regulatorska - održati stalan odnos iona i vode u krvnoj plazmi
• izlučivanje štetnih tvari (ureja, bilirubin…)
• proizvodnja eritrocita tako da luče hormon eritropoetin

-          nefron – u tijelu ih je dva puta po milijun – 1 milijun u upotrebi, drugi pričuvan
-          3 zadaće nefrona
   filtracija – filtrira krvnu plazmu bez bjelančevina i krvnih stanica
   reapsorpcija – reapsorbiraju sve potrebne stvari iz filtrata (aminokiseline)
   sekrecija – oslobađanje štetnih tvari
-          hormoni koji djeluju na nefron
   aldosteron iz nadbubrežne žlijezde (održava stalnu razinu Na, K i Cl)
   antidiuretički hormon iz hipofize (u slučaju žeđi)

Bolesti bubrega

-          pijelonefritis – upala bubrega
-          cistitis – upala mjehura
-          uretritis – upala mokraćne cijevi
-          glomerulonefritis – upala kapilarnog klupka
-          kamenci – zapnu u mokraćovodu
-          insuficijencija bubrega – zatajenje u radu bubrega

• mora se ići na hemodijalizu 3 puta po 4 sata tjedno
• hemodijaliza radi na sistemu polupropusnih membrana

-          uremija – neuspjevanje oslobođenja ureje iz tijela zbog zatajivanja bubrega

Sustav organa za kretanje

-          čine ga – mišići, kosti, zglobovi

Kostur

-          208 kosti u tijelu
-          čine ga kosti, hrskavice i ligamenti

Kosti

-           građene od koštanog tkiva
-          građa kosti

• 70% anorganske tvari – kalcij, fosfor…
• 30% organske tvari – osein
• koštane stanice – osteoblasti
• stanice koje razgrađuju koštanu tvar – osteoklasti

-          podjela kostiju po obliku

• cjevaste (duge) – udovi
• plosnate (široke) – lopatična, zdjelična
• kubične (kratke) – kralješce, kosti šake i stopala

-          3 skupine kostiju

• kosti glave – lubanja i lice
• kosti trupa – kralješnica, prsni koš i zdjelica
• kosti udova – ruke i noge

Hrskavica

-          hrskavično tkivo dolazi na mjesta gdje se kosti spajaju

• hrskavične stanice – hondroblasti
• uništavaju hrskavicu – hondroklasti
• samostalne hrskavice – diskus (među kralješcima) i meniskus (koljeno) ublažuju opterećenje zglobova
• hrskavica izgrađuje ušku, vrh nosa, prstene u grkljanu i dušniku

-          da se ne bi oštetila u zglob se luči sinovijalna tekućina za podmazivanje – smanjuje trenje 14 puta

Ligamenti ili sveze

-          građeni od čvrstog veziva s elastičnim nitima
-          razapeti između kostiju ili između hrskavica
-          omogućuju pokretljivost zglobova

Mišićje

-          čini 40% tjelesne mase
-          čovjek ima 752 mišića
-          vrste mišića

• poprečno prugasti – pokretani našom voljom, služe za kretanje
• glatki – reguliraju pokrete probavila, dišnog itd. sustava, nisu pod našom voljom
• srčani – poprečno prugasti ali ne pod našom voljom

-          mišići se s kostima povezuju mišićnim vlaknima i tetivama
-          tetive mogu razdvojiti mišić na 2-4 glave – biceps, triceps, kvadriceps

Građa poprečnoprugastog mišića

-          mišićna vlakna – promjer 10 do 80 mikrona
-          svako se sastoji od miofibrila
-          svaki miofibril se dijeli na

• miozinske niti – deblje, 1500, anizotropne, „A-zona“
• aktinske niti – tanje, 3000, izotropne, „I-zona“ à pričvršćene na Z-membranu

-          područje između 2 Z-membrane = SARKOMERA

• srednji dio sarkomere – „H-zona“ – nestaje kad se mišić kontrahira

-          kontrakcija = v. mozak è leđna moždina è periferni živac è motorički neuron è šalje acetilkolin preko sinapse na mišić è kontrakc.
-          mišićna hipertrofija – povećanje mišića
-          mišićna atrofija – kržljanje mišića

Bolesti kosti i mišića

-          rahitis – bolest djece, mekane kosti, manjak vitamina D
-          osteoporoza – razaranje koštanog tkiva – usporava se kalcijem, vitaminom D i spolnim hormonima
-          reumatizam
-          bolesti zglobova

• artroza – trošenje zgloba
• artritis – upala sinovijalne membrane
• spondilitis – upla zglobova kralješnice

Endokrini sustav

-          sustav žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem
-          produkti žlijezda – hormoni

• kemijske tvari, žlijezde ih luče u tjelesne tekućine
• uloga hormona

   ubrzavaju transport tvari po organizmu
   stimuliraju metabolične reakcije
   stimuliraju rast, proizvodnju ili lučenje novih hormona ili enzima
-          hormon traži stanicu koja na svojoj membrani ima hormonske receptore baš za njega

• neki hormoni mogu na sve stanice – hormon rasta i tiroksin

-          podjela hormona po sastavu

• bjelančevinasti
• steroidni

-          hipotalamus – luči neurohormone za oslobađanje koji podražavaju adenohipofizu da luči stimulacijske tropne hormone koji stimuliraju na lučenje pojedinu endokrinu žlijezdu

• ako je količina željenog hormona previsoka, ovi hormoni će negativnom POVRATNOM SPREGOM blokirati aktivnost hipotalamusa

Hipofiza

-          žlijezda s nadzornom ulogom – privjesak na bazi velikog mozga
-          veličine graška, ima prednji, srednji i stražnji režanj

Adenohipofiza (prednji režanj)

-          somatotropni hormon (hormon rasta)

• djeluje na sve stanice i potiče anaboličke reakcije

-          gonadotropni hormon

• stimulira lučenje spolnih hormona

-          adenokortikotropni hormon

• stimulira nadbubrežnu žlijezdu da luči kortizon i aldosteron

-          tireotropni hormon

• stimulira rast i aktivnost štitnjače da luči tiroksin i trijodtironin

Pars intermedia (srednji režanj)

-          melanocit stimulacijski hormon

• hormon za raspodjelu kožnog pigmenta melanina

Neurohipofiza (stražnji režanj)

-          luči oksitocin i antidiuretski hormon ADH
-          oksitocin je zadužen za kontrakciju maternice pri porođaju i djeluje na lučenje mlijeka

Epifiza

-          smještena između velikog i malog mozga
-          njena zadaća još nije poznata, ali vjeruje se da proizvodi melatonin koji određuje kvalitetu sna

Štitnjača

-          ispod grkljana s obje strane dušnika
-          sastoji se od brojnih mjehurića koje oblažu žljezdaste stanice
-          luči tiroksin i trijodtironin

• u sastavu imaju jod
• ako nema dovoljno joda u hrani javlja se hipotireoza

Doštitnjače

-          luče parathormon koji ima ulogu u prometu kalcija kroz tijelo

Timus

-          u prsnoj šupljini („prsna žlijezda“) blizu srca
-          luči timozin koji sudjeluje u T-limfopoezi à nakon rođenja stvara T-limfocite koji stvaraju imunološki sustav

Nadbubrežna žlijezda

-          trokutasta parna žlijezda nad bubrezima, veličine kestena

• KORA - izlučuje kortikosteroidne hormone aldosteron i kortizol

   aldosteron – održava razinu iona K+ i Na+ u izvanstaničnoj tekućini
   kortizol – oslobađa se u stresu  i pospješuje metabolizam

• SRŽ – luči adrenalin

   adrenalin – u stresnim situacijama povećava i mobilizira energetske zalihe (aktivnost srca itd)

Gušterača

-          osim lučenja hormona ima ulogu izlučivanja probavnih enzima u dvanaesnik
-          inzulin – služi za prijenos glukoze iz krvi u stanice
-          glukagon – stimulira razgradnju glikogena u slučaju hipoglikemije

Gonade (spolne žlijezde)

-          luče spolne hormone ali sudjeluju i u gametogenezi (stvaranju spolnih stanica)

Bolesti endokrinog sustava

-          gigantizam – hipofiza – zbog tumora dijete naraste do 2,2 m
-          akromegalija – kod odraslih – velika stopala, ruke, noge
-          nanosomnija – patuljasti rast
-          hiperglikemija – gušterača – ne proizvodi se inzulin à dijabetes à juvenilni (djeca) ili adultni (odrasli), inzulin ovisni ili inzulin neovisni
-          tumor srži nadbubrežne žlijezde
-          hipertireoza – pretjerano lučenje štitnjače
-          hipotireoza – premaleno lučenje štitnjače

Spolni sustav

-          gametogeneza – stvaranje spolnih stanica
-          endokrina aktivnost – lučenje spolnih hormona
-          žene – još 2 zadaće – trudnoća i dojenje

Muški spolni organi

-          sjemenik ili testis – nalaze se u mošnjama

• spermatogeneza – iz nezrelih spermatogonija nastaju primarni spermatociti, pa sekundarni spermaticiti, pa 4 spermatide
• Leydigove ili intersticijske stanice – luče testosteron – lučenje reguliraju gonadotropni hormoni adenohipofize

-          dosjemenik ili epididymis

• mjesto gdje spermiji dozrijevaju 18 sati i gdje se pohranjuju zreli spermiji

-          sjemenovod – njime prolaze iz dosjemenika do mokraćne cijevi
-          prostata ili kestenjača

• luči lužnate sekrete koji neutrlaiziraju kiselu reakciju koja se pojavljuje u spermijima
• njeni sekreti sadrže fruktozu i time prehranjuju spermije i zajedno sa njima tvore spermu = oko 3 mL (360 mil. spermija)

-          spolni ud – penis

Ženski spolni organi

-          jajnici ili ovariji

• oogeneza – iz nezrelih oogonija nastaju primarni oociti, pa sekundarni oociti pa od 4 moguće uspije samo 1 jajna stanica
• jajna stanica sazrijeva u Grafovom mjehuriću/folikulu koji pukne i izbaci jaje = ovulacija
• Grafov mjehurić nakon ovulacije postaje žuto tijelo (corpus luteum) sa luteinskim stanicama, kasnije bijelo tijelo (c. albicans)
• luteinske stanie – luče estrogen i progesteron – najviše luče 8 dana nakon ovulacije, a nakon 12. dana više ne

   lučenje reguliraju gonadotropni hormoni adenohipofize – folikul stimulirajući hormon i hormon luteinizacije
-          jajovod

• tu jajna stanica može biti oplođena 24 sata i ako je, putuje u maternicu
• luči sekrete koji hrane jajnu stanicu

-          maternica ili uterus

• sastoji se od dna, tijela i vrata (cerviksa)
• kroz cerviks prolazi kanal koji je povezuje s rodnicom – kroz njega teče krv i ulaze spermiji
• obložena sluznicom à za menstruacije se ljušti, a u trudnoći stvara posteljicu

-          rodnica ili vagina

• povezuje vrat maternice sa vanjskim svijetom

-          dražica ili klitoris
-          stidnica ili vulva – svi vanjski dijelovi organa à velike i male usne, otvor mokračne cijevi, vanjski otvor rodnice i klit

Menstruacija

-          tri faze – sve skupa 28 dana

• folikularna faza – krvarenje i sazrijevanje stanice – 12 dana
• ovulacijska faza – ovulacija – 2/3 dana
• sekrecijska faza – povećana sekrecija estrogena i progesterona – 13/14 dana

-          prije ovulacije se ženina temperatura digne za 0,2 do 0,4 °C à možemo saznati dan ovulacije mjerenjem temp = Knaus-Oginova metoda
-          plodno razdoblje – +/- 4 dana oko ovulacije

Oplodnja i trudnoća

Izvor: http://roko-rumora.net

Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://instrukcije-poduke.wixsite.com/instrukcije-hr

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije