Instrukcije iz kemije - Kemijske veze

Instrukcije iz kemije - Kemijske veze

Kemijska veza je veza dva ili više atoma u kojem sudjeluju valentni elektroni. Raspodjela valentnih elektrona koji sudjeluju u tvorbi veze određuju tip kemijske veze.

Razlikujemo kovalentnu, ionsku i metalnu vezu.

Kovalentna veza je kemijska veza koja nastaje spajanjem atoma nemetala kao posljedica sparivanja elektrona - stvaranja zajedničkih elektronskih parova.

Nastaje stvaranjem zajedničkih elektronskih parova, pa oba atoma koji sudjeluju u tvorbi veze imaju zajedničku elektronsku konfiguraciju, koja je energijski povoljnija (stabilnija) od konfiguracije samih atoma.

Ionska veza je sila elektrostatske prirode koju uzrokuje privlačenje suprotno nabijenih iona, a nastaje povezivanjem atoma metala i nemetala.

Ionska veza nastaje između atoma elemenata s malom energijom ionizacije i atoma s velikim elektronskim afinitetom. Atom male energije ionizacije lako predaje elektron (elektron donor, od lat. donare darivati), i pri tome postaje kation - pozitivno nabijen ion. Atom koji prima elektrone (elektron akceptor, od lat. acceptare primati) postaje anion - negativno nabijen ion. Elektronske konfiguracije kationa i aniona poprimaju energijski povoljnije konfiguracije plemenitih plinova. To znači da ionska veza omogućuje atomima koji sudjeluju u njenoj tvorbi, da postignu niže, stabilnije energetsko stanje od njihova normalna stanja. Ionsku vezu vrlo lako ostvaruju alkalijski i zemnoalkalijski elementi, kao elektron-donori, s halogenim elementima - elektron akceptorima (čime se stvaraju alkalijski i zemnoalkalijski halogenidi). Kako takvi spojevi nastaju čistom ionskom vezom - nazivaju se ionskim spojevima.

Metalna veza je veza među atomima metala. Ta veza je vrlo jaka, jer je kristalna rešetka metala vrlo stabilna. Linus Pauling iskazuje da je naročita građa metala rezultat rezonancije mnogobrojnih struktura u kojima je par elektrona uvijek smješten između neka druga dva atoma.

Postoje i intermolekulne veze koje povezuju atome susjednih molekula u tekućinama, a karakterizirane su van der Waalsovim silama.

Gilbert N. Lewis predložio je prikaz atoma u kojem je simbolom elementa označio jezgru i sve elektrone osim valentnih elektrona. Valentne elektrone je označio točkicama. 

Lewisove oznake s točkicama za elemente glavnih skupina

Svaka perioda periodnog sustava započinje metalom, a završava plemenitim plinom čiji atomi imaju OKTETNU ELEKTRONSKU KONFIGURACIJU.

Lewis je pretpostavio da vezanje atoma u molekulu nastaje zbog težnje svakog atoma da postigne elektronsku konfiguraciju njemu najbližeg plemenitog plina. Takva konfiguracija atoma je energetski najpovoljnija jer je to stanje s najnižom energijom.
Svojstvo atoma nekog elementa da se spaja s točno određenim brojem atoma drugog elementa zovemo valencija. 

Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://instrukcije-poduke.wixsite.com/instrukcije-hr

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije

Instrukcije iz kemije - Kemijske veze II

Instrukcije iz kemije - Kemijske veze

   

Metalna veza

Metalnom vezom vežu se atomi metala koji vrlo lako otpuštaju elektrone. Pri tome svi atomi postaju pozitivni ioni koje čvrsto veže jedan oblak delokaliziranih elektrona. Ta veza je vrlo jaka, jer je kristalna rešetka metala vrlo stabilna. Naročita građa metala rezultat rezonancije mnogobrojnih struktura u kojima je par elektrona uvijek smješten između neka druga dva atoma.

Ionska veza

Ionskom vezom vežu se atomi metala koji lagano otpuštaju elektrone i atomi nemetala koji elektrone lako primaju. Nastaju pozitivno i negativno nabijeni ioni među kojima djeluje jaka privlačna sila elektrostatske prirode. Znači,  nastaje između atoma elemenata s malom energijom ionizacije i atoma s velikim elektronskim afinitetom. Atom male energije ionizacije lako predaje elektron (elektron donor, od lat. donare darivati), i pri tome postaje kation - pozitivno nabijen ion. Atom koji prima elektrone (elektron akceptor, od lat. acceptare primati) postaje anion - negativno nabijen ion. Elektronske konfiguracije kationa i aniona poprimaju energijski povoljnije konfiguracije plemenitih plinova. To znači da ionska veza omogućuje atomima koji sudjeluju u njenoj tvorbi, da postignu niže, stabilnije energetsko stanje od njihova normalna stanja. Ionsku vezu vrlo lako ostvaruju alkalijski i zemnoalkalijski elementi, kao elektron-donori, s halogenim elementima - elektron akceptorima (čime se stvaraju alkalijski i zemnoalkalijski halogenidi). Kako takvi spojevi nastaju čistom ionskom vezom - nazivaju se ionskim spojevima.

Kovalentna veza

Zajedničkim elektronskim parom (parovima) povezani su istovrsni ili raznovrsni atomi nemetala. Nastaje stvaranjem zajedničkih elektronskih parova, pa oba atoma koji sudjeluju u tvorbi veze imaju zajedničku elektronsku konfiguraciju, koja je energijski povoljnija (stabilnija) od konfiguracije samih atoma. Kovalentna veza između raznovrsnih atoma je polarna, a zajednički elektronski par je bliže elektronegativnijem atomu.

Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://instrukcije-poduke.wixsite.com/instrukcije-hr

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije

Instrukcije iz kemije - Ionska veza

Instrukcije iz kemije - Ionska veza

Ionska veza nastaje spajanjem atoma metala s atomima nemetala. Elektroni potpuno prelaze s jednog atoma na drugi, pa nastaju ioni (ne zajednički elektronski parovi).
Energija koja je potrebna da bi se izbacio elektron iz atoma u plinovitom stanju zove se energija ionizacije.

Metali imaju malu energiju ionizacije. Tvore pozitivne ione – katione.

 

Kationi imaju polumjer manji od polumjera odgovarajućeg atoma. 

Nemetali imaju veliki afinitet prema elektronu, pa lagano primaju otpuštene elektrone metala (elektrone će primati lakše zato što imaju veću elektronegativnost).

Tvore negativne ione – anione.

Polumjer aniona uvijek je veći od polumjera njegovog atoma (jezgra slabije privlači veći broj elektrona).

Energija koja je potrebna da bi se izbacio elektron iz atoma u plinovitom stanju zove se energija ionizacije.

  

Ako se iz atoma izbaci jedan elektron potrebno je utrošiti prvu energiju ionizacije.

  

Za izbacivanje drugog elektrona potrebna je druga energija ionizacije, koja je znatno veća od prve energije ionizacije.

  

Energija ionizacije opada porastom atomskog broja unutar skupine.

Nastajanje ionske veze

 

 

Nastajanje ionske veze između natrija i klora

Atom natrija u valentnoj ljusci ima jedan elektron, a atom klora sedam elektrona.

Lewisovim oznakama prikaz nastajanja ionske veze:

 

Atom može otpustiti elektrone samo ako postoji drugi atom koji će te elektrone primiti.

Prikaz nastajanja ionske veze kemijskim jednadžbama:

 

Kristalna rešetka NaCl

Svi procesi tijekom kojih dolazi do prijenosa elektrona pripadaju redukcijsko – oksidacijskim procesima (redoks procesima).

  

Oksidacija je proces otpuštanja elektrona.

Redukcija je proces primanja elektrona.

 

Između iona djeluju jake elektrostatske privlačne sile i vrijedi Coulombov zakon:

Privlačna sila (F) između dva suprotno nabijena električna naboja razmjerna je količini naboja Q₁ i Q₂, a obrnuto razmjerna kvadratu udaljenosti naboja (r).

Ionska veza zbog električne prirode nije usmjerena u prostoru.

Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://instrukcije-poduke.wixsite.com/instrukcije-hr

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije

Instrukcije iz kemije - Ionska veza II

Instrukcije iz kemije - Ionska veza II  

Valencija u spojevima s ionskom vezom

U ionskom spoju valencija elementa jednaka je broju elektrona koje je atom metala otpustio ili atom nemetala primio.

Promjenjiva valencija karakteristična je za većinu prijelaznih elemenata, što znači da atomi tih elemenata mogu otpustiti različit broj elektrona.

Broj pozitivnih ili negativnih naboja iona naziva se nabojni broj.

Ionska veza – primjeri

Primjer 1. Objasnite ionsku vezu u magnezij – oksidu, MgO.

Atomski broj magnezija je 12, a njegova elektronska konfiguracija je:

ili 1s²2s²2p⁶3s²

Atomski broj kisika je 8, a njegova elektronska konfiguracija je:

ili 1s²2s²2p⁴

Atomu kisika nedostaju dva elektrona da bi popunio p – orbitale drugog energetskog nivoa. Ta dva elektrona primit će od atoma magnezija.

Lewisove oznake:

Kemijskim jednadžbama: 

Primjer 2. Objasnite ionsku vezu u magnezij – fluoridu, MgF₂.

Lewisovim oznakama:

Kemijskim jednadžbama: 

Zadaci:

1. Zašto je cink – bromid (ZnBr₂) ionski spoj?

2. Objasnite stvaranje ionske veze u bakar (I) – kloridu (CuCl) i bakar (II) – kloridu (CuCl₂).

3. Koji od navedenih iona ima najmanji polumjer: K⁺, Rb⁺, Ca²⁺?

4. Lewisovom simbolikom prikažite stvaranje ionske veze u spojevima:   

• a) kalcij – sulfida (CaS)   
• b) berilij – oksida (BeO)   
• c) magnezij – nitrida (Mg₃N₂)   
• d) natrij – oksida (Na₂O)   
• e) željezo (III) – sulfida (Fe₂S₃)

Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://instrukcije-poduke.wixsite.com/instrukcije-hr

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije