Instrukcije iz kemije - Kristali

Instrukcije iz kemije - Kristali


Čvrste tvari mogu biti amorfne i kristalne.

AMORFNE TVARI

Amorfne tvari nemaju pravilnu unutarnju građu i ne smatra ih se pravim čvrstim tvarima, već jako pothlađenim tekućinama. Nemaju određeno talište, pri zagrijavanju postupno mekšaju dok se ne rastale (staklo, vosak).

Struktura stakla

KRISTALI

Kristal je pravilno geometrijsko tijelo pravilne unutarnje građe, omeđeno ravnim, međusobno okomito i koso položenim plohama.



Kristali 

Ionski kristali
• tvrdi i kruti
 • visoko talište i vrelište
• dobro topljivi u vodi i drugim polarnim otapalima
• pri sobnoj temperaturi u čvrstom stanju
• pokretljivi ioni u talini i otopini provode električnu struju

Molekulski kristali
• mekani
• nisko talište i vrelište
• uglavnom netopljivi u vodi, dobro topljivi u organskim otapalima
• najčešće plinovi i tekućine, a ako su čvste tvari lako su hlapljive
• izloatori jer nema električki nabijenih čestica

Atomski kristali
Dijamant
• velika tvrdoća
• visoko talište u vrelište
• praktično netopljiv u svim otapalima
• pri sobnoj temperaturi u čvrstom stanju
• izolator jer nema slobodnih elektrona
Grafit
• mekan
• visko talište i vrelište
• praktično netopljiv u svim otapalima, topljiv u tekućim metalima
• pri sobnoj temperaturi u čvrstom stanju
dobar vodič električne struje jer između slojeva postoje delokalizirani elektroni

Kristali metala
• tvrdi i kovki
• visoko vrelište i talište
• topljivi samo u tekućim metalima
• pri sobnoj temperaturi u čvrstom stanju osim žive
• dobri vodiči električne struje u čvrstom i tekućem stanju jer su elektroni u kristalu metala pokretljivi



Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije




Instrukcije iz kemije - Kristalni sustavi

Instrukcije iz kemije - Kristalni sustavi

Elementi simetrije i kristalni sustavi

  
Ravnina simetrije je zamišljena ravnina koja dijeli kristal na dvije zrcalno jednake polovine.Broj ravnina simetrije u pojedinim vrstama kristala je različit.
 



Os simetrije je zamišljeni pravac koji prolazi središtem kristala i oko kojeg možemo zakretati kristal za određeni broj stupnjeva da dođe u položaj jednak početnom položaju.

Centar simetrije je zamišljena točka unutar kristala koja je jednako udaljena od dvije nasuprotne, istovrsne i paralelne plohe.

S obzirom na kombinaciju i broj elemenata simetrije kristale možemo podijeliti u 32 kristalna razreda.

Kristalografske osi određuju oblik kristala. To su zamišljeni pravci koji se sijeku u središtu kristala, a odgovaraju prostornom koordinatnom sustavu. Prema njima se kristali mogu svrstati u sedam osnovnih kristalnih sustava.

Pravilan raspored građevnih elemenata u kristalu može se prikazati modelom prostorne kristalne rešetke.
Elementarna ćelija kristalne rešetke je najmanji dio u kristalnoj strukturi koji se periodički ponavlja duž kristalografskih osi. Nizanjem elementarnih ćelija u prostoru nastaje kristal.

Kristalni sustavi


U kubičnom sustavu postoje tri vrste elementarnih ćelija:
jednostavna
prostorno ili volumno centrirana
plošno centrirana

Različita svojstva tvari posljedica su različitog razmještaja atoma u prostoru i njihovog broja u elementarnoj ćeliji.

Jednostavna elementarna ćelija




Prostorno ili volumno centrirana elementarna ćelija



Plošno centrirana elementarna ćelija





Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije


Instrukcije iz kemije - Ionski kristali

Instrukcije iz kemije - Vrste kristala

Fizička svojstva kristala ovise o načinu slaganja atoma, molekula ili iona u kristalu.
S obzirom na vrstu građevnih elemenata u kristalu razlikuju se:

• ionski kristali
• molekulski kristali
• atomski kristali
• kristali metala 

Ionski kristali

Građevni elementi su ioni. Omjer polumjera kationa i aniona određuje vrstu kristalne rešetke.
Koordinacijski broj je broj iona suprotnog naboja koji se u ionskom kristalu nalaze oko središnjeg iona.

Model ionske rešetke NaCl


Zbog jakih privlačnih sila između iona tališta i vrelišta su visoka. Taline ionskih spojeva dobro provode električnu struju, dok je ionski spojevi u čvrstom stanju ne provode.
Većina ionskih kristala se dobro otapa u vodi (polarno otapalo), a njihove otopine dobro provode električnu struju zbog slobodnog gibanja iona. Pri otapanju ioni se okružuju molekulama vode (hidratiziraju).

Ionski kristali pokazuju svojstvo kalavosti.
Kalavost – kristali se lome smjerom određene plohe ako se na njih djeluje mehaničkom silom (amorfne tvari ne pokazuju kalavost već se pri udarcu lome nepravilno).  


Kada se vanjskom silom djeluje na kristal međusobno se pomiču čitavi slojevi u kristalu. Zbog takvih pomaka istoimeni naboji će se naći jedan pokraj drugog. Doći  će do pucanja zbog odbojnih sila između istovrsnih naboja.



Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije



Instrukcije iz kemije - Atomski kristali

Instrukcije iz kemije - Vrste kristala II

Atomski i molekulski kristali

To su kristali u kojima su atomi povezani kovalentnom vezom. Građevni elementi atomskih kristala su atomi, a molekulskih molekule.

Atomski kristali

Alotropija – je pojava da se ista tvar javlja u dva ili više strukturna oblika.
Alotropske modifikacije ugljika su dijamant, grafit i fuleren.
Razlike u svojstvima uzrokovani su različitim rasporedom ugljikovih atoma unutar kristala.


Dijamant je alotropska modifikacija ugljika. U kristalu svaki je atom ugljika povezan kovalentnim vezama s četiri susjedna ugljikova atoma. Cijeli kristal predstavlja jednu veliku molekulu.
Zbog jakih veza unutar kristala dijamant je najtvrđa poznata tvar, najbolji električni izolator; te je teško taljiv.


U kristalu grafita atomi ugljika vezani su kovalentnim vezama tako da tvore ravne slojeve. Unutar sloja svaki je atom vezan sa tri susjedna atoma čineći šesteročlane prstenove.
Od četiri elektrona u valentnoj ljusci tri stvaraju jake kovalentne veze, a četvrti je delokaliziran (pripada cijelom sloju čineći elektronski oblak). Između slojeva su slabe van der Waalsove sile.
Zbog delokaliziranih elektrona grafit provodi električnu struju.
Zbog slabih privlačnih sila između slojeva grafit je mekan.



U molekuli fulerena (C60) ugljikovi su atomi razmješteni tako da čine dvadeset šesterokuta i dvanaest peterokuta koji pokrivaju površinu kugle (slično površini nogometne lopte).
Pri niskom temperaturama ako mu se doda malo kalija, cezija ili rubidija provodi električnu struju bez otpora.
Supravodljivost je stanje tvari pri kojem nema električnog otpora.
Čisti C60 je po svojim svojstvima sličan dijamantu, izrazito tvrd, izolator je.

Čađa je amorfni oblik ugljika.




Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije



Instrukcije iz kemije - Molekulski kristali

Instrukcije iz kemije - Vrste kristala II




Molekulski kristali


Molekulski kristali izgrađeni su od molekula između kojih djeluju slabe van der Waalsove sile.
Takve kristale grade halogeni elementi pri dovoljno niskim temperaturama.

Molekulski kristali su kristali sumpora građeni od molekula S8.
  


     


Kristali fosfora građeni su od molekula P4.

Pri temperaturi od -57,6°C molekulske kristale gradi i ugljikov (IV) oksid (kristalizira u plošno centriranu kubičnu rešetku). 
  
 

Zbog stabilne elektronske konfiguracije valentne ljuske, atomi plemenitih plinova se međusobno ne spajaju u molekule.
U tekućem i čvrstom stanju nastaju inducirani dipoli koji uzrokuju vezanje. Pri vrlo niskim temperaturama plemeniti plinovi prelaze u čvrsto stanje i grade plošno centriranu kubičnu rešetku (građenu od atoma).
Kristali molekulske strukture su mekani, netopljivi ili slabo topljivi u vodi, a topljivi u organskim otapalima.
Kako nemaju slobodnih iona, niti slobodnih elektrona; ne provode električnu struju.




Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije




Instrukcije iz kemije - Kristali metala


Instrukcije iz kemije - Vrste kristala III 




Kristali metala

Građevne jedinice u kristalima metala su njihovi atomi, odnosno ioni i izdvojeni elektroni.
Sila koja djeluje na atome metala u kristalnoj rešetki uzrokovana je uzajamnim djelovanjem metalnih iona i zajedničkog elektronskog oblaka.
Od 65 metala samo 9 ima posebnu kristalnu strukturu (Mn, Ga, In, Sn, Hg, Pa, U, Np, Pu).
Većina metala tvori guste slagaline (plošno centrirana kubična slagalina, heksagonska slagalina, volumno centrirana kubična slagalina.

Bakar, srebro i zlato kristaliziraju u kubičnom sustavu. Elementarna ćelija je plošno centrirana kocka.


Na vrhovima se nalazi 8 atoma, a u sredini svake od šest ploha nalazi se jedan atom. Kako se ti atomi dijele sa susjednim ćelijama; može se zaključiti da  elementarna ćelija plošno centrirane kocke ima ukupno 4 atoma.
U plošno centriranom kubičnom sustavu kristaliziraju Ca, Ni, Pt, Cu, Ag, Au.

Svi alkalijski metali imaju volumno centriranu kubičnu slagalinu.



Ukupan broj atoma u elementarnoj ćeliji volumno centrirane kocke je 2. U volumno centriranom kubičnom sustavu kristaliziraju svi alkalijski metali kao i Fe, W, V, Cr.

Elementi 12. skupine periodnog sustava cink i kadmij kristaliziraju u heksagonskom sustavu. Elementarna ćelija je heksagonska prizma kojoj pripada 6 atoma. 


Metali pretežno imaju visoka tališta i vrelišta, dobri su vodiči topline i elektriciteta; mogu se kovati, valjati i izvlačiti u žice. Metalnog su sjaja i netopivi u otapalima, topljivi samo u tekućim metalima.
Karakteristična svojstva metala posljedica su metalne veze između atoma.



Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije




Instrukcije iz kemije - Polimorfija

Instrukcije iz kemije

Polimorfija


Polimorfija je pojava da se ista tvar pojavljuje u više kristalnih oblika pri promjeni vanjskih uvjeta (temperature i tlaka.

Kalcijev karbonat (CaCO3), ovisno o uvjetima koji vladaju pri procesu kristalizacije, može se pojavit kao kalcit (trigonska modifikacija) ili kao aragonit (rompska modifikacija).

 
Kalcit
 
Aragonit

Uzrok polimorfije je u promjeni međusobnog raspreda atoma, molekula ili iona.
Polimorfija se može temeljiti i na promjeni tipa kemijske veze.
Kositar je pri sobnoj temperaturi i višim temperaturama tipičan metal (srebrnobijeli metal male tvrdoće, izvanredno kovak, može se valjati u u vrlo tanke listiće – staniol).
Snižavanjem temperature ispod 13ºC metalna modifikacija kositra prelazi u sivu nemetalnu modifikaciju.
 
Kositar

Atomi u kristalnoj strukturi sivog kositra vezani su kovalentnim vezama. U ovakvom obliku kositar se može lagano usitniti u prah (kositrena kuga).



Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije