INSTRUKCIJE IZ KEMIJE - PERIODNI SUSTAV ELEMENATA


INSTRUKCIJE IZ KEMIJE - PERIODNI SUSTAV ELEMENATA


 

Otkriće većeg broja kemijskih elemenata dovelo je do pokušaja uređivanja tablica elemenata krajem 18. i početkom 19. st. Antoine Laurent Lavoisier krajem 18. st. sastavio je tablicu u kojoj je bilo 30 elemenata, koji su bili podijeljeni na metalne i nemetalne tvari. U prvoj polovici 19. st. počelo se elemente razvrstavati prema atomskim masama. Prvu takvu klasifikaciju napravio je J.W. Döbereiner – zapazio je pravilnost u razlikama relativnih atomskih masa nekih kemijski srodnih elemenata i podijelio ih u trijade. J. A. R. Newlands – poredao elemente prema rastućim atomskim masama u sedam vodoravnih nizova i primijetio da se kemijska svojstva ponavljaju kod svakog osmog elementa. (Newlandsov zakon oktava).
D. I. Mendeljev – otkriće periodnog zakona 1869. godine objavljuje svoj rad pod naslovom “Ovisnost između svojstava relativne atomske mase i elemenata“, a govorio je da ako se elementi svrstaju po atomskoj masi daju jedan redoslijed u periodama. Predvidio je da će mnogi elementi još biti otkriveni.


 
Medeljejev periodni sustav


Suvremeni periodni sustav elemenata


Suvremeni periodni sustav održava građu atoma i elektronsku konfiguraciju. Sastoji se od 7 perioda (vodoravni redovi) i 18 skupina (okomiti stupci).

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale, nemetale i polumetale.

Sedam perioda odgovara sedam energetskih razina u elektronskom omotaču.

Svi atomi elemenata iste periode imaju isti broj energetskih nivoa ili ljusaka.

Atomi svih elemenata iste skupine imaju jednaku elektronsku konfiguraciju valentne ljuske. Svojstva elemenata u skupini su slična.
Elementi se u periodnom sustavu mogu s obzirom na elektrone u valentnoj ljusci podijeliti u četiri skupine.




U atomima elemenata 1. i 2. skupine popunjava se vanjska s – podljuska, tako da te elemente možemo nazvati „s“ elementima ili elementima s – bloka.

Atomi elemenata tih skupina lako otpuštaju s – elektrone i postaju jedno ili dvovalentni.

U atomima elemenata od 13. do 18. skupine (6 skupina) elektroni popunjavaju p – podljusku. Ti atomi pripadaju p – bloku.

Elemente s – i p – bloka nazivamo ELEMENTIMA GLAVNIH SKUPINA.

Atomi elemenata sporednih skupina (d – blok) popunjavaju elektronski omotač d – elektronima pretposljednje ljuske nakon što je viši energetski nivo popunjen s – elektronima. To su PRIJELAZNI ELEMENTI.

U f – bloku nalaze se skupine elemenata LANTANOIDA i AKTINOIDA kod kojih se popunjavanje elektronskog omotača završava f – elektronima.

Općenito se može reći da se svi elementi u kojima se elektronski omotač popunjava s-, d-, i f – elektronima ubrajaju u METALE. Na desnoj strani periodnog sustava jesu NEMETALI. Granicu prema metalima čine METALOIDI: bor, silicij, germanij, arsen, antimon, telur, polonij.


Neke skupine imaju i posebne nazive:
  • ALKALIJSKI METALI – elementi 1. skupine, a ime su dobili po tome što s vodom čine jake lužine (alkalije)
  • ZEMNOALKALIJSKI METALI – elementi 2. skupine. Također čine jake lužine. ime su dobili po tome što su njihovi spojevi česti sastojci Zemljine kore.
  • Elementi 13., 14. i 15. skupine dobili su ime po prvom elementu u skupini i nazivaju se BOROVA, UGLJIKOVA i DUŠIKOVA skupina elemenata.
  • HALKOGENI ELEMENTI su elementi 16. skupine. Naziv su dobili zbog toga što ulaze u sastav ruda.
  • HALOGENI ELEMENTI su elementi 17. skupine. Zajedničko ime su dobili po tome što s metalima tvore soli.
  • PLEMENITI PLINOVI – su elementi 18. skupine. Svi su u plinovitom agregatnom stanju. Pri uobičajenim uvjetima se ne spajaju niti s jednim elementom.

Sljedeća slika prikazuje današnji periodni sustav elemenata. Za svaki je element naveden atomski broj i kemijski simbol. Elementi u istom stupcu (kemijskoj skupini ili kemijskom nizu) kemijski su slični.

null
Skupina →123456789101112131415161718
↓ Perioda
11H
2He
23Li4Be
5B6C7N8O9F10Ne
311Na12Mg
13Al14Si15P16S17Cl18Ar
419K20Ca21Sc22Ti23V24Cr25Mn26Fe27Co28Ni29Cu30Zn31Ga32Ge33As34Se35Br36Kr
537Rb38Sr39Y40Zr41Nb42Mo43Tc44Ru45Rh46Pd47Ag48Cd49In50Sn51Sb52Te53I54Xe
655Cs56Ba*72Hf73Ta74W75Re76Os77Ir78Pt79Au80Hg81Tl82Pb83Bi84Po85At86Rn
787Fr88Ra**104Rf105Db106Sg107Bh108Hs109Mt110Ds111Rg112Cn113Uut114Uuq115Uup116Uuh117Uus118Uuo

* Lantanoidi57La58Ce59Pr60Nd61Pm62Sm63Eu64Gd65Tb66Dy67Ho68Er69Tm70Yb71Lu
** Aktinoidi89Ac90Th91Pa92U93Np94Pu95Am96Cm97Bk98Cf99Es100Fm101Md102No103Lr
Kemijska skupina elemenata
Alkalijski metali2Zemnoalkalijski metali2Lantanoidi1,2Aktinoidi1,2Prijelazni metali2
Slabi metali2PolumetaliNemetaliHalogeni elementi3Plemeniti plinovi3


1Aktinoidi i lantanoidi zajedno nose naziv "Rijetki zemni metali".

2Alkalijski metali, zemnoalkalijski metali, prijelazni metali, aktinoidi, lantanoidi, i slabi metali zajedno nose naziv "Kovine" (metali).

3Halogeni elementi i plemeniti plinovi su nemetali.

Stanje pri normalnom tlaku i sobnoj temperaturi
  • elementi sa atomskim brojem crvene boje su plinovi
  • elementi sa atomskim brojem plave boje su tekućine
  • elementi sa atomskim brojem crne boje su krutine
Prirodna svojstva
  • oni sa čvrstim okvirom imaju stabilne izotope starije od Zemlje (Primordijski elementi).
  • oni sa iscrtkanim okvriom nastaju prirodno iz drugih elemenata, i nemaji izotope koji se mogu usporediti sa starosti Zemlje (neki se mogu pronaći u radioakivnim valovima).
  • oni sa istočkanim okvirom su sintetski elementi.
  • oni bez okvira nisu otkriveni.

Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije



INSTRUKCIJE IZ KEMIJE - PERIODIČNOST SVOJSTAVA ELEMENATA

 INSTRUKCIJE IZ KEMIJE - PERIODIČNOST SVOJSTAVA ELEMENATA




Periodičnosti orbitala čine dva svojstva:

1. Porastom atomskog broja unutar periode atomske orbitale postaju manje i stabilnije.

2. Porastom atomskog broja unutar skupine atomske orbitale postaju veće i nestabilnije.

Osim kemijskih svojstava periodički se mijenjaju i fizička svojstva (polumjer atoma, energija ionizacije).
 

Polumjer atoma

Atomi i molekule nemaju oštrih granica. Kao volumen slobodnog atoma obično se definira onaj volumen koji sadrži 90 % elektronskog oblaka. Radijus atoma predstavlja polovicu međuatomske udaljenosti dvaju istovrsnih atoma, koji su u dodiru, ali nisu međusobno povezani ni kovalentnom ni ionskom vezom, već vrlo slabom van der Waalsovom vezom.  


Polumjeri atoma se u periodi smanjuju od lijeva na desno porastom atomskog broja. Polumjer atoma kroz skupinu raste s porastom atomskog broja, odozgo prema dolje.





Energija ionizacije


Između protona u jezgri i elektrona u elektronskom omotaču djeluje privlačna sila. Dovođenjem određene energije atom prelazi u pobuđeno stanje. Ukoliko je iznos dovedene energije veći elektron se odvaja od atoma i nastaje pozitivno nabijena čestica. Koliki naboj će imati ta čestica ovisi o tome koliko je elektrona otpustila.

Energija ionizacije je energija potrebna da se elektron ukloni iz atoma. Energija ionizacije najmanja je za prvi elektron i za svaki idući raste jer se elektron sada uklanja s pozitivno nabijenog, a ne neutralnog atoma.

Prva energija ionizacije – energija potrebna za udaljavanje prvog elektrona iz električki nenabijene čestice.

Druga energija ionizacije – energija potrebna za udaljavanje drugog elektrona, veća je od prve energije ionizacije.
Energija ionizacije opada u istoj skupini periodnog sustava s porastom atomskog broja elementa, a u istoj periodi raste s porastom atomskog broja.

Porastom atomskog broja kroz periodu raste broj protona u jezgri od lijeva na desno. Tako porastom naboja jezgre raste i privlačna sila između protona i elektrona. Energija ionizacije raste unutar periode od 1. do 18. skupine. 




Afinitet prema elektronu

Atomi nemetala imaju skoro popunjenu valentnu ljusku i mogu primanjem elektrona postići energetsku povoljniju elektronsku konfiguraciju plemenitog plina (afinitet atoma prema elektronu).

Elektronski afinitet raste unutar periode od 1. prema 18. skupini.

Porastom atomskog broja kroz skupinu afinitet prema elektronu se smanjuje. 

  








Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije