Šalabahter - biologija - metabolizam, tekućine, kretanje, endokrini, spolni sustav

Metabolički sustav

-        metaboličke reakcije

• anabolične reakcije – reakcije u kojima se iz hrane sintetiziraju molekule koje grade naše tijelo
• katabolične reakcije – reakcije u kojima se dio energije koji dobijemo hranom rabi za dobivanje energije za rad organizma

-          hranidbene tvari

• ugljikohidrati à monosaharidi
• bjelančevine à aminokiseline
• masti à masne kiseline i glicerol
• minerali, vitamini i voda à ioni

-          iz ugljikohidrata, bjelančevina i masti se oslobađa ATP

• kalorimetar – mjeri kalorijsku vrijednost hrane u kilodžulima

-          metabolizmi

• bazalni metabolizam – energija za održavanje životnih funkcija (u njemu važnu ulogu igra hormon štitnjače)
• radni metabolizam

-          vitamini i minerali

• nedostatak Fe – slabokrvnost
• nedostatka I – gušavost
• nedostatak Ca – rahitis
• manjak vitamina – hipovitaminoza
• nedostatak vitamina – avitaminoza
• nedostatak A vitamina – noćna sljepoća i promjene na koži
• nedostatak B vitamina – metabolične bolesti
• nedostatak C vitamina – skorbut
• nedostatak D vitamina – rahitis
• nedostatak E vitamina – sterilnost

Regulacija šećera u krvi

-          šećer dolazi do stanica krvlju uz prisutnost kisika
-          ŠUK/GUK – šećer/glukoza u krvi
-          inzulin je hormon gušterače koji transportira glukozu u stanice
-          hiperglikemija – porast glukoze u krvi jer ju inzulin ne šalje u stanice

• normalan GUK – 5,5 mmol/L
• kada ima previše glukoze, ona se polimerizira u glikogen
• glikogen – „jetreni šećer“ jer se najveća količina njega pohranjena u jetri

   pričuva šećera u tijelu, kad smo u hipoglikemiji iz njega se ponovno sintetizira glukoza
   njegovu razgradnju stimulira hormon gušterače glukagon
   uz glukagon, i adrenalin (hormon nadbubrežne žlijezde) isto stimulira razgradnju glikogena
-          razgradnja hranjivih tvari odvija se na unutarnjoj membrani mitohondrija

Metabolizam ugljikohidrata

-          glukoza à 2 molekule pirogrožđane kiseline

• GLIKOLIZA, nastaju 2 ATP-a

-          2 pirogrožđane kiseline à 2 acetil koenzima A

• pomoću koenzima A (CoA)

-          2 acetil koenzima A à limunska kiselina

• KREBSOV CIKLUS, potrebna i oksal-octena kiselina, koja se kasnije ponovno sintetizira, nastaju 2 ATP-a

-          u Krebsovom ciklusu dio se dobivene energije prenosi u toplinu, a dio se koristi za sintezu ATP-a
-          u nekim reakcija KC se oslobađa i vodik – oksidativna fosforilacija à oksidacijom vodika nastaju 3ATP-a i metabolična voda
-          svaka molekula glukoze à daje 38 ATP-a (2 glikoliza, 2 krebsov ciklus, 34 oksidativna fosforilacija)

Metabolizam masti

-          glicerol ulazi u glikolitički put
-          masne kiseline se razgrađuju beta-oksidacijom u acetil koenzim A koji zajedno s oksal-octenom kiselinom iz Krebsovog stvara limunsku

Metabolizam bjelančevina

-          aminokiseline se deaminiraju i oslobađaju aminoskupine

• deaminirane kiseline se uključuju u Krebsov ciklus kao razne organske kiseline

   pirogrožđana kiseilina, acetil koenzim A i alfa-keto-glutarna kiselina

• deaminacijom se miče amonijak (NH3) koji u jetri postaje ureja ili karbamid

   uremija – stanje u kojem se ne oslobađa dovoljno ureje kroz bubrege (dopuštena konc je od 2,5 do 7,5 mmol/L)

Termoregulacija

-          40% ukupne energije iz hrane postane toplina
-          homeotermni organizam – možemo održavati našu temperaturu stalnom
-          hipotalamus – regulira toplinu – ima dva središta

• središte za produkciju topline à vazokonstrikcija, tiroksin stimulira katabolične rekaicje
• središte za redukciju topline à vazodilatacija, znojenje

Regulacija sastava tjelesnih tekućina

-          žlijezde znojnice, bubrezi i žuč – izlučuju štetne tvari
-          homeostaza – stalna koncentracija otopljenih tvari
-          acidoza – stanje kada karbonatna kiselina (tj. vodikovi ioni) snižavaju pH sa 7,4 na 7,2, nastaje zbog smanjenog disanja
-          alkaloza – stanje kada se oslobađa veća količina CO2 od kojeg dio potječe iz karbonatne kiselina, nastaje zbog predubokog disanja
-          puferi – mogu biti bikarbonatni, fosfatni, proteinski itd. – opiru se promjenama pH

Koža

-          površina od 1,5 do 2 m²
-          debljina od 1 do 4 milimetra, a težina oko 3 kg
-          zadaća

• zaštita organizma
• sprečavanje gubitka vode pomoću vodonepropusnog sloja Keratina
• osjetila

-          regulira toplinu tijela – na suncu potiče sintezu vitamina D
-          građa

• površinski sloj – epiderma ili pousmina

   sastavljena od višeslojnog epitela
   može se regenerirati
   sastoji se od 5 slojeva stanica (bazalni, suprabazalni, zupčasti, zrnati i rožnati)

• između epiderme i dermisa – bazalna membrana
• unutrašnji sloj – dermis ili usmina

   sastavljena od vezivnog tkiva
   rastu dlake, mreža kapilara, ogranci osjetilnih živaca
   snopovi glatkih mišića i žlijezde (lojne i znojne)
-          pigment kože – dobiva ga iz melanocita u kojem se on sintetizira iz tirozina i fenol-oksidaze

• melanin – crni pigment
• feomelanin – crveno-smeđi ili žuti pigment
• melanosomi – mali paketići pigmenta koji štite kožu od UV-zraka à melanom!

-          žlijezde znojnice

• u tijelu ih je od 2 do 3 milijuna i površine su 1000 kvadratnih metara
• najviše – čelo, nos, pazuh, tabani, dlanovi
• znoj – kemijski sličan mokraći – 95-98% vode, NaCl, mokraćevina, amonijak
• dnevnoj 1 litra znoja

Mokraćni sustav

-          građa

• bubrezi
• mokraćovod (ureter) – vodi iz bubrega u mjehur - ima nabor na granici s mjehurom koji se začepi kad je mjehur pun
• mokraćni mjehur – ima sfinkter koji kontrolira izlazak mokraće (može se voljno kontrolirati od prve godine na dalje)
• mokraćna cijev (uretra)

Bubrezi

-          na dan protječe 1700 l krvi kroz bubrege (180 litara ide na pročišćivanje)
-          3 zadaće bubrega

• regulatorska - održati stalan odnos iona i vode u krvnoj plazmi
• izlučivanje štetnih tvari (ureja, bilirubin…)
• proizvodnja eritrocita tako da luče hormon eritropoetin

-          nefron – u tijelu ih je dva puta po milijun – 1 milijun u upotrebi, drugi pričuvan
-          3 zadaće nefrona
   filtracija – filtrira krvnu plazmu bez bjelančevina i krvnih stanica
   reapsorpcija – reapsorbiraju sve potrebne stvari iz filtrata (aminokiseline)
   sekrecija – oslobađanje štetnih tvari
-          hormoni koji djeluju na nefron
   aldosteron iz nadbubrežne žlijezde (održava stalnu razinu Na, K i Cl)
   antidiuretički hormon iz hipofize (u slučaju žeđi)

Bolesti bubrega

-          pijelonefritis – upala bubrega
-          cistitis – upala mjehura
-          uretritis – upala mokraćne cijevi
-          glomerulonefritis – upala kapilarnog klupka
-          kamenci – zapnu u mokraćovodu
-          insuficijencija bubrega – zatajenje u radu bubrega

• mora se ići na hemodijalizu 3 puta po 4 sata tjedno
• hemodijaliza radi na sistemu polupropusnih membrana

-          uremija – neuspjevanje oslobođenja ureje iz tijela zbog zatajivanja bubrega

Sustav organa za kretanje

-          čine ga – mišići, kosti, zglobovi

Kostur

-          208 kosti u tijelu
-          čine ga kosti, hrskavice i ligamenti

Kosti

-           građene od koštanog tkiva
-          građa kosti

• 70% anorganske tvari – kalcij, fosfor…
• 30% organske tvari – osein
• koštane stanice – osteoblasti
• stanice koje razgrađuju koštanu tvar – osteoklasti

-          podjela kostiju po obliku

• cjevaste (duge) – udovi
• plosnate (široke) – lopatična, zdjelična
• kubične (kratke) – kralješce, kosti šake i stopala

-          3 skupine kostiju

• kosti glave – lubanja i lice
• kosti trupa – kralješnica, prsni koš i zdjelica
• kosti udova – ruke i noge

Hrskavica

-          hrskavično tkivo dolazi na mjesta gdje se kosti spajaju

• hrskavične stanice – hondroblasti
• uništavaju hrskavicu – hondroklasti
• samostalne hrskavice – diskus (među kralješcima) i meniskus (koljeno) ublažuju opterećenje zglobova
• hrskavica izgrađuje ušku, vrh nosa, prstene u grkljanu i dušniku

-          da se ne bi oštetila u zglob se luči sinovijalna tekućina za podmazivanje – smanjuje trenje 14 puta

Ligamenti ili sveze

-          građeni od čvrstog veziva s elastičnim nitima
-          razapeti između kostiju ili između hrskavica
-          omogućuju pokretljivost zglobova

Mišićje

-          čini 40% tjelesne mase
-          čovjek ima 752 mišića
-          vrste mišića

• poprečno prugasti – pokretani našom voljom, služe za kretanje
• glatki – reguliraju pokrete probavila, dišnog itd. sustava, nisu pod našom voljom
• srčani – poprečno prugasti ali ne pod našom voljom

-          mišići se s kostima povezuju mišićnim vlaknima i tetivama
-          tetive mogu razdvojiti mišić na 2-4 glave – biceps, triceps, kvadriceps

Građa poprečnoprugastog mišića

-          mišićna vlakna – promjer 10 do 80 mikrona
-          svako se sastoji od miofibrila
-          svaki miofibril se dijeli na

• miozinske niti – deblje, 1500, anizotropne, „A-zona“
• aktinske niti – tanje, 3000, izotropne, „I-zona“ à pričvršćene na Z-membranu

-          područje između 2 Z-membrane = SARKOMERA

• srednji dio sarkomere – „H-zona“ – nestaje kad se mišić kontrahira

-          kontrakcija = v. mozak è leđna moždina è periferni živac è motorički neuron è šalje acetilkolin preko sinapse na mišić è kontrakc.
-          mišićna hipertrofija – povećanje mišića
-          mišićna atrofija – kržljanje mišića

Bolesti kosti i mišića

-          rahitis – bolest djece, mekane kosti, manjak vitamina D
-          osteoporoza – razaranje koštanog tkiva – usporava se kalcijem, vitaminom D i spolnim hormonima
-          reumatizam
-          bolesti zglobova

• artroza – trošenje zgloba
• artritis – upala sinovijalne membrane
• spondilitis – upla zglobova kralješnice

Endokrini sustav

-          sustav žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem
-          produkti žlijezda – hormoni

• kemijske tvari, žlijezde ih luče u tjelesne tekućine
• uloga hormona

   ubrzavaju transport tvari po organizmu
   stimuliraju metabolične reakcije
   stimuliraju rast, proizvodnju ili lučenje novih hormona ili enzima
-          hormon traži stanicu koja na svojoj membrani ima hormonske receptore baš za njega

• neki hormoni mogu na sve stanice – hormon rasta i tiroksin

-          podjela hormona po sastavu

• bjelančevinasti
• steroidni

-          hipotalamus – luči neurohormone za oslobađanje koji podražavaju adenohipofizu da luči stimulacijske tropne hormone koji stimuliraju na lučenje pojedinu endokrinu žlijezdu

• ako je količina željenog hormona previsoka, ovi hormoni će negativnom POVRATNOM SPREGOM blokirati aktivnost hipotalamusa

Hipofiza

-          žlijezda s nadzornom ulogom – privjesak na bazi velikog mozga
-          veličine graška, ima prednji, srednji i stražnji režanj

Adenohipofiza (prednji režanj)

-          somatotropni hormon (hormon rasta)

• djeluje na sve stanice i potiče anaboličke reakcije

-          gonadotropni hormon

• stimulira lučenje spolnih hormona

-          adenokortikotropni hormon

• stimulira nadbubrežnu žlijezdu da luči kortizon i aldosteron

-          tireotropni hormon

• stimulira rast i aktivnost štitnjače da luči tiroksin i trijodtironin

Pars intermedia (srednji režanj)

-          melanocit stimulacijski hormon

• hormon za raspodjelu kožnog pigmenta melanina

Neurohipofiza (stražnji režanj)

-          luči oksitocin i antidiuretski hormon ADH
-          oksitocin je zadužen za kontrakciju maternice pri porođaju i djeluje na lučenje mlijeka

Epifiza

-          smještena između velikog i malog mozga
-          njena zadaća još nije poznata, ali vjeruje se da proizvodi melatonin koji određuje kvalitetu sna

Štitnjača

-          ispod grkljana s obje strane dušnika
-          sastoji se od brojnih mjehurića koje oblažu žljezdaste stanice
-          luči tiroksin i trijodtironin

• u sastavu imaju jod
• ako nema dovoljno joda u hrani javlja se hipotireoza

Doštitnjače

-          luče parathormon koji ima ulogu u prometu kalcija kroz tijelo

Timus

-          u prsnoj šupljini („prsna žlijezda“) blizu srca
-          luči timozin koji sudjeluje u T-limfopoezi à nakon rođenja stvara T-limfocite koji stvaraju imunološki sustav

Nadbubrežna žlijezda

-          trokutasta parna žlijezda nad bubrezima, veličine kestena

• KORA - izlučuje kortikosteroidne hormone aldosteron i kortizol

   aldosteron – održava razinu iona K+ i Na+ u izvanstaničnoj tekućini
   kortizol – oslobađa se u stresu  i pospješuje metabolizam

• SRŽ – luči adrenalin

   adrenalin – u stresnim situacijama povećava i mobilizira energetske zalihe (aktivnost srca itd)

Gušterača

-          osim lučenja hormona ima ulogu izlučivanja probavnih enzima u dvanaesnik
-          inzulin – služi za prijenos glukoze iz krvi u stanice
-          glukagon – stimulira razgradnju glikogena u slučaju hipoglikemije

Gonade (spolne žlijezde)

-          luče spolne hormone ali sudjeluju i u gametogenezi (stvaranju spolnih stanica)

Bolesti endokrinog sustava

-          gigantizam – hipofiza – zbog tumora dijete naraste do 2,2 m
-          akromegalija – kod odraslih – velika stopala, ruke, noge
-          nanosomnija – patuljasti rast
-          hiperglikemija – gušterača – ne proizvodi se inzulin à dijabetes à juvenilni (djeca) ili adultni (odrasli), inzulin ovisni ili inzulin neovisni
-          tumor srži nadbubrežne žlijezde
-          hipertireoza – pretjerano lučenje štitnjače
-          hipotireoza – premaleno lučenje štitnjače

Spolni sustav

-          gametogeneza – stvaranje spolnih stanica
-          endokrina aktivnost – lučenje spolnih hormona
-          žene – još 2 zadaće – trudnoća i dojenje

Muški spolni organi

-          sjemenik ili testis – nalaze se u mošnjama

• spermatogeneza – iz nezrelih spermatogonija nastaju primarni spermatociti, pa sekundarni spermaticiti, pa 4 spermatide
• Leydigove ili intersticijske stanice – luče testosteron – lučenje reguliraju gonadotropni hormoni adenohipofize

-          dosjemenik ili epididymis

• mjesto gdje spermiji dozrijevaju 18 sati i gdje se pohranjuju zreli spermiji

-          sjemenovod – njime prolaze iz dosjemenika do mokraćne cijevi
-          prostata ili kestenjača

• luči lužnate sekrete koji neutrlaiziraju kiselu reakciju koja se pojavljuje u spermijima
• njeni sekreti sadrže fruktozu i time prehranjuju spermije i zajedno sa njima tvore spermu = oko 3 mL (360 mil. spermija)

-          spolni ud – penis

Ženski spolni organi

-          jajnici ili ovariji

• oogeneza – iz nezrelih oogonija nastaju primarni oociti, pa sekundarni oociti pa od 4 moguće uspije samo 1 jajna stanica
• jajna stanica sazrijeva u Grafovom mjehuriću/folikulu koji pukne i izbaci jaje = ovulacija
• Grafov mjehurić nakon ovulacije postaje žuto tijelo (corpus luteum) sa luteinskim stanicama, kasnije bijelo tijelo (c. albicans)
• luteinske stanie – luče estrogen i progesteron – najviše luče 8 dana nakon ovulacije, a nakon 12. dana više ne

   lučenje reguliraju gonadotropni hormoni adenohipofize – folikul stimulirajući hormon i hormon luteinizacije
-          jajovod

• tu jajna stanica može biti oplođena 24 sata i ako je, putuje u maternicu
• luči sekrete koji hrane jajnu stanicu

-          maternica ili uterus

• sastoji se od dna, tijela i vrata (cerviksa)
• kroz cerviks prolazi kanal koji je povezuje s rodnicom – kroz njega teče krv i ulaze spermiji
• obložena sluznicom à za menstruacije se ljušti, a u trudnoći stvara posteljicu

-          rodnica ili vagina

• povezuje vrat maternice sa vanjskim svijetom

-          dražica ili klitoris
-          stidnica ili vulva – svi vanjski dijelovi organa à velike i male usne, otvor mokračne cijevi, vanjski otvor rodnice i klit

Menstruacija

-          tri faze – sve skupa 28 dana

• folikularna faza – krvarenje i sazrijevanje stanice – 12 dana
• ovulacijska faza – ovulacija – 2/3 dana
• sekrecijska faza – povećana sekrecija estrogena i progesterona – 13/14 dana

-          prije ovulacije se ženina temperatura digne za 0,2 do 0,4 °C à možemo saznati dan ovulacije mjerenjem temp = Knaus-Oginova metoda
-          plodno razdoblje – +/- 4 dana oko ovulacije

Oplodnja i trudnoća

Izvor: http://roko-rumora.net

Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://instrukcije-poduke.wixsite.com/instrukcije-hr

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije

Instrukcije iz biologije - Udvostručenje DNA

Instrukcije iz biologije - Udvostručenje DNA

Prilikom udvostručenja DNA polinukleotidni lanci se razdvajaju, pa svaki služi kao kalup za sintezu komplementarnog lanca.

 

Udvostručenje je „semikonzervativno“, jer u svakoj novoj molekuli polovično je očuvana stara molekula.

Prije stanične diobe nasljedna se uputa udvostručuje.

KROMOSOMI

Tijekom diobe stanice molekule DNA složene su u kromosomima.

Kromatin i kromosomi ne razlikuju se svojim biokemijskim sastavom, nego samo stupnjem zgusnutosti (spiralizacije).

 Tijekom stanične diobe kromosomi se raspoređuju na stanice kćeri.

Svaki kromosom sadrži jednu neprekinutu molekulu DNA. Nakon udvostručenja ima dvije molekule DNA. 

Prvi korak u oblikovanju kromosoma jest namatanje DNA oko nakupine proteina. Nakupinu čini osam proteina bazične naravi – histoni.

Nastala nit na elektrokemijskoj snimci ima izgled ogrlice (eng. beads on a string – zrnca na niti).

 

Debljina kromosoma je 700 – 2000 nm (0,7 – 2 µm).

Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://instrukcije-poduke.wixsite.com/instrukcije-hr

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije

Instrukcije iz biologije – Mitoza

Instrukcije iz biologije - Mitoza

Mitoza je dioba tjelesnih stanica, proces u kojem stanica udvostručuje svoj genom (genetski materijal) i zatim ga razdvaja u dvije istovjetne polovice, nastaju dvije stanice kćeri sa istim genetičkim sadržajem.

Mitozom se dijele samo eukariotske stanice koje imaju jezgru, dok se prokarioti poput bakterija dijele binarnom fisijom.

Nakon diobe jezgre (kariokineza) slijedi i dioba stanične citoplazme (citokineza).

Razdoblje između dviju staničnih dioba u kojem se stanica priprema za mitozu je interfaza.

Interfazu dijelimo na tri faze:

G₁ – faza (eng. gap = rupa, prekid) – u stanici se sintetiziraju proteini, volumen stanice se povećava

S – faza (eng. synthesis = sinteza, spajanje) – tijekom koje se udvostručuje DNA

G₂ – faza – u kojoj se stanica priprema za diobu

Stanice koje se ne dijele, već obavljaju određenu djelatnost, su G₀ – faza. Njihove jezgre su radne jezgre.   

Stanični ciklus

  

Mitoza je raščlanjena u faze:

PROFAZA

Tijekom profaze kromosomi se pojavljuju kao tanke niti kromatina koje postaju sve deblje i kraće. Svaki kromosom se sastoji od dvije sestrinske kromatide koje su obavijene jedna oko druge, a imaju zajednički centromer.

Tijekom profaze razgrađuje se jezgrina ovojnica. nastaje diobeno vreteno.  
 

Rana profaza                           Kasna profaza

Profaza biljne stanice

  

METAFAZA

Kromosomi dostižu najviši stupanj kondenzacije, smješteni su u ekvatorijalnu ravninu diobenog vretena.

ANAFAZA

Sestrinske kromatide se razdvajaju djelovanjem niti diobenog vretena i putuju prema susjednim polovima. Svaka kromatida postaje novi samostalni kromosom.

TELOFAZA

Oko svake skupine kromosoma oblikuje se jezgrina ovojnica. Kromosomi se dekondenziraju i postaju sve tanji. Jezgrice koje su nestale tijekom profaze ponovno postaju vidljive.
 

Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://instrukcije-poduke.wixsite.com/instrukcije-hr

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije

Instrukcije iz biologije - Mejoza

Instrukcije iz biologije - Mejoza  

Organizmi koji se spolno razmnožavaju stvaraju spolne stanice – gamete.

Gamete (spermiji i jajna stanica) imaju polovičan (haploidan) broj kromosoma (n).

Oplodnjom jajne stanice nastaje zigota koja je diploidna (2n) tj. ima dvostruku kromosomsku garnituru.

Broj kromosoma neke vrste je stalan.

Do smanjenja (redukcije) broja kromosoma dolazi tijekom mejoze. 

Mejoza je stanična dioba u kojoj se broj kromosoma u novonastalim stanicama reducira na polovinu u odnosu na stanicu majku - redukcijska dioba.
Ona omogućuje dobivanje novih kombinacija gena. Zahvaljujući spolnom razmnožavanju potomci su različiti od roditelja.

Mejoza omogućava konstantnost broja kromosoma svake vrste i osigurava genetičku raznolikost (varijabilnost) organizama iste vrste.

U diploidnoj stanici svakom kromosomu iz očinske skupine možemo pridružiti homologni kromosom iz majčinske skupine kromosoma. 

Homologni kromosomi su jednake veličine i izgleda, a u njima se nalaze geni koji određuju ista svojstva, no ti geni ne moraju biti identični. 

 

Aleli su varijante jednog te istog gena.
Mejoza se događa samo u reproduktivnim organima. U životinja su to kod mužjaka testisi, a kod ženki ovariji. U biljaka su to anteridiji i arhegoniji.
Životinje 
Životinjski je organizam diploidan, a samo su gamete haploidne. 

Biljke
Kod biljaka postoji izmjena haploidne i diploidne faze.
Na haploidnom gametofitu razvijaju se gamete. Iz zigote se razvija diploidni sporofit koji nakon mejoze stvara haploidne spore.
Tijekom evolucije gametofit se sve više reducirao.

Tijek mejoze

U interfazi se nasljedna tvar udvostručuje.

Kromosomi su prije početka diobe građeni od dvije sestrinske kromatide, a svaka od njih sadrži po jednu molekulu DNA.

Profaza I.

Kromosomi se postupno skraćuju. Centrosom se dijeli na dva centriola i formiraju se niti diobenog vretena. Nestaje jezgrina ovojnica.

Svaki kromosom se sparuje sa svojim homolognim parom. Spareni homolozi zovu se bivalenti. Bivalent četiri kromatide (tetrade) – četiri molekule DNA.

Homologni kromosomi međusobno izmjenjuju dijelove svojih kromatida u procesu koji se zove crossing – over.

Kao posljedica crossing – overa nastaje prekrižje (hijazma) koja spaja kromosome bivalenata.

  

Metafaza I.

Bivalenti sue uz pomoć niti diobenog vretena poredani u metafaznoj ploči. Centromeri homolognih kromosoma okrenuti su prema suprotnim polovima.

Anafaza I.

Niti diobenog vretena razdvajaju homologe privlačeći ih prema suprotnim polovima. Svaki kromosom sastoji se od dvije kromatide koje se drže zajedno na mjestu pričvrsnice. Broj kromosoma se smanjuje na polovinu.

Telofaza I.

Dvije novonastale jezgre imaju polovičan broj kromosoma.

Nakon telofaze I. dolazi do mejoze II. koja je identična mitozi.

Profaza II. – kromosomi se skraćuju

Metafaza II. – kromosomi se pričvrsnicama smještaju u ekvatorijalnu ravninu.

Anafaza II. – razdvajaju se kromatide 

Telofaza II. – oblikuje se jezgrina ovojnica

Usporedba mitoze i mejoze

MITOZA

• jedna dioba
• produkti: dvije identične stanice 
• važna je za somatske stanice, tj. obnavljanje tkiva
   

MEJOZA

• dvije diobe
• produkti: četiri različite i haploidne stanice
• važna je za razvoj gameta
• važna je za biološku raznolikost

Broj kombinacija gameta u mejozi:   2ⁿ n – označuje broj kromosoma koji su različiti

Primjer čovjeka:

1. Normalne somatske stanice sadrže 46 kromosoma, od kojih je polovica naslijeđena od majke, a druga polovica od oca.
2. Svaki od 22 autosoma u materinskom setu ima odgovarajući homolog u očevom setu. 23. par, spolnih hormona, određuje da li je osoba ženskog (XX) ili muškog (XY) spola.
3. Spolnim sazrijevanjem se u gonadama (ovariju i testisima) stvaraju gamete procesom mejoze.
4. broj kombinacija gameta u mejozi kod čovjeka je 2²³

Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://instrukcije-poduke.wixsite.com/instrukcije-hr

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 
https://instrukcije-poduke.business.site

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije

Instrukcije iz biologije - Tijek mejoze

Instrukcije iz biologije - Tijek mejoze

U interfazi se nasljedna tvar udvostručuje.
Kromosomi su prije početka diobe građeni od dvije sestrinske kromatide, a svaka od njih sadrži po jednu molekulu DNA.

Profaza I.
Kromosomi se postupno skraćuju. Centrosom se dijeli na dva centriola i formiraju se niti diobenog vretena. Nestaje jezgrina ovojnica.
Svaki kromosom se sparuje sa svojim homolognim parom. Spareni homolozi zovu se bivalenti. Bivalent četiri kromatide (tetrade) – četiri molekule DNA.
Homologni kromosomi međusobno izmjenjuju dijelove svojih kromatida u procesu koji se zove crossing – over.
Kao posljedica crossing – overa nastaje prekrižje (hijazma) koja spaja kromosome bivalenata.

Metafaza I.

Bivalenti sue uz pomoć niti diobenog vretena poredani u metafaznoj ploči. Centromeri homolognih kromosoma okrenuti su prema suprotnim polovima.

Anafaza I.

Niti diobenog vretena razdvajaju homologe privlačeći ih prema suprotnim polovima. Svaki kromosom sastoji se od dvije kromatide koje se drže zajedno na mjestu pričvrsnice. Broj kromosoma se smanjuje na polovinu.

Telofaza I.

Dvije novonastale jezgre imaju polovičan broj kromosoma.

Nakon telofaze I. dolazi do mejoze II. koja je identična mitozi.

Profaza II. – kromosomi se skraćuju

Metafaza II. – kromosomi se pričvrsnicama smještaju u ekvatorijalnu ravninu.

Anafaza II. – razdvajaju se kromatide 

Telofaza II. – oblikuje se jezgrina ovojnica

 

Usporedba mitoze i mejoze

MITOZA

• jedna dioba
• produkti: dvije identične stanice 
• važna je za somatske stanice, tj. obnavljanje tkiva
   

MEJOZA

• dvije diobe
• produkti: četiri različite i haploidne stanice
• važna je za razvoj gameta
• važna je za biološku raznolikost

Broj kombinacija gameta u mejozi:   2ⁿ n – označuje broj kromosoma koji su različiti
Primjer čovjeka:

1. Normalne somatske stanice sadrže 46 kromosoma, od kojih je polovica naslijeđena od majke, a druga polovica od oca.
2. Svaki od 22 autosoma u materinskom setu ima odgovarajući homolog u očevom setu. 23. par, spolnih hormona, određuje da li je osoba ženskog (XX) ili muškog (XY) spola.
3. Spolnim sazrijevanjem se u gonadama (ovariju i testisima) stvaraju gamete procesom mejoze.
4. broj kombinacija gameta u mejozi kod čovjeka je 2²³

Više informacija i drugih korisnih sadržaja možete naći na poveznicama:

https://instrukcije-poduke.wixsite.com/instrukcije-hr

https://poduke.wixsite.com/instrukcije 

Kvalitetne instrukcije iz više predmeta možete dobiti na 
telefon (WhatsApp,Viber) 095 812 7777, 
Skype: moje.instrukcije